U prva dva mjeseca nakon uvođenja mogućnosti odabira neindeksiranih mirovina iz drugog stupa, 45 posto građana u HRMOD-u i 35 posto građana u RMOD-u odabralo je takve mirovine, iako one imaju svojih prednosti, ali i nedostataka
Građani koji navrše 65 godina i steknu uvjete za umirovljenje, imaju niz opcija odabira svoje mirovine. Od listopada prošle godine mogu birati i dvije vrste mirovina iz drugog stupa, koje im se isplaćuju zajedno s osnovno mirovinom iz prvog stupa.
Uz već uvriježenu mirovinu s usklađivanjem samo po stopi inflacije, koja raste znatno niže od mirovina iz prvog stupa, moguće je odabrati i neindeksirane mirovine, koje uopće ne rastu tijekom razdoblja isplate.
vezane vijesti
Veliki interes
No, one su odmah do 40 posto veće od mirovina koje se usklađuju, pa su tako postale i primamljivije građanima. Iz Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva (HRMOD), potvrdili su za Mirovina.hr da je 45 posto građana u prva dva mjeseca od uvođenja odabralo neindeksirane mirovine. U Raiffeisen MOD-u postotak građana koji se odlučio za ovu opciju iznosi 35 posto.
"Početna mirovina bez usklađivanja u prosjeku može biti oko 25 do 40 posto viša od istovjetne mirovine s usklađivanjem. Točan omjer ovisi o pojedinačnim parametrima, prije svega o dobi korisnika (i eventualno bračnog partnera), odabranom obliku mirovine te ako je odabran takav oblik, trajanju zajamčenog razdoblja isplate. Zbog toga ta razlika nije uvijek ista, već se razlikuje za svakog korisnika i njegov odabir", objasnili su iz HRMOD-a.
Dodali su da je iznos mirovina koje se usklađuju u početku manji, ali i da se dvaput godišnje usklađuju po stopi inflacije. Kod neindeksiranih mirovina je problem dugovječnost, jer one ne prate promjenu stope indeksa potrošačkih cijena, a brzorastuća inflacija bi brzo smanjila njihovu vrijednost.
Tri računice
Računica je jasna. Prosječna mirovina s usklađivanjem iz drugog stupa iznosi 100 eura mjesečno. Za 65-godišnjaka koji ide u mirovinu, neideksirana mirovina mogla bi iznositi 130 eura mjesečno. Niža inflacija od očekivane na razini od jedan posto bi za 30 godina donijela samo dodatna 34 eura. Tako da bi dvojica umirovljenika došla na isto, ali tek za 30 godina, što mirovine bez usklađivanja čini povoljnijima.
Uz inflaciju od 2,3 posto, ove bi se mirovine izjednačile nakon 10 do 15 godina. No, mirovina bi s usklađivanjem nakon 30 godina sa 100 porasla na 195 eura, dok bi mirovina bez usklađivanja ostala na 130 eura. Dakle, umirovljenik koji je u početku imao manje, na kraju će imati više.
U uvjetima visoke inflacije, kakva trenutno vlada u Hrvatskoj, od približno četiri posto, mirovine s usklađivanjem bi za pet do 10 godina dostigle svotu mirovina bez usklađivanja, te bi nastavile rasti i za 30 godina bi dosegle svotu od 318 eura, što je 2,5 puta više od neindeksirane mirovine.
