Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna oslabio 0,4 posto, na 48.892 boda, a Nasdaq 0,2 posto, na 23.461 bod. S&P 500 ojačao je, pak, 0,3 posto, na 6.939 bodova. Kako su geopolitičke napetosti između SAD-a i EU-a oko Grenlanda splasnule, prošloga su tjedna u fokusu ulagača bili kvartalni poslovni rezultati kompanija, i to nekih od najvećih tehnoloških.

Početkom tjedna indeksi su znatno porasli jer su se ulagači nadali boljim rezultatima nego što su analitičari procjenjivali. Rezultati nekih kompanija su doista bili bolji od očekivanja, pa je, primjerice, cijena dionice Meta Platformsa samo u jednom danu skočila 7 posto.

No, bilo je i razočaranja, pa je cijena dionice Microsofta pala 10 posto jer su rezultati tog softverskog diva u određenim segmentima bili slabiji nego što se očekivalo. Osim toga, ulagači se plaše da prihodi od investicija u razvoj umjetne inteligencije neće porasti tako brzo kao što su se nadali.

'Microsoft je razočarao, a ulagači se plaše da će investicije u razvoj umjetne inteligencije smanjiti zarade', kaže John Praveen, direktor u tvrtki Paleo Leon.

Ulagače nisu impresionirali ni rezultati Applea, Tesle i nekih drugih tehnoloških divova, pa je Nasdaq indeks, koji je pun tehnoloških dionica, prošloga tjedna blago pao. U petak je, pak, predsjednik SAD-a Donald Trump za novog predsjednika američke središnje banke, kada Jeromeu Powellu u svibnju istekne mandat, predložio Kevina Warsha, bivšeg guvernera Feda.

Mediji pišu da je Warsh sklon smanjenju kamata, ali i da je manje radikalan izbor od ostalih kandidata koji su se spominjali posljednjih mjeseci te oprezniji po pitanju monetarnih poticaja. 'Smatra se da bi Warsh mogao na neki način ostati nezavisan, a ne netko tko će se povinovati svim Trumpovim željama', kaže Khoon Goh, analitičar u banci ANZ.

I na europskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,8 posto, na 10.223 boda, no frankfurtski DAX pao je 1,5 posto, na 24.538 bodova, a pariški CAC 0,2 posto, na 8.126 bodova.

Dolar prema košarici valuta pao drugi tjedan zaredom

Na svjetskim valutnim tržištima dolar je pao i prošloga tjedna, drugog zaredom, a u jednom je trenutku prema košarici valuta zaronio na najnižu razinu u četiri godine. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna 0,3 posto, na 97,14 bodova.

Pritom je dolar prema europskoj valuti oslabio 0,2 posto, pa je tečaj eura dosegnuo 1,1850 dolara. Američka je valuta oslabila i u odnosu na japansku, za 0,6 posto, pa je cijena dolara zaronila na 154,75 jena. U fokusu ulagača bila je prošloga tjedna redovna sjednica američke središnje banke, na kojoj su čelnici Feda odlučili da kamatne stope ostaju nepromijenjene u rasponu od 3,50 do 3,75 posto, kao što se na tržištu i očekivalo.

Fed je poručio da je inflacija i dalje povišena, a da gospodarstvo solidno raste. Od 10 čelnika Feda, njih osam glasalo je za zadržavanje kamata na dosadašnjim razinama. Na konferenciji za medije predsjednik Feda Jerome Powell nije dao nikakav 'mig' u vezi kamata.

Kazao je da su rizici od rasta inflacije i usporavanja rasta gospodarstva smanjeni te da će daljnje odluke Feda ovisiti o budućim makroekonomskim pokazateljima. Nakon poruka iz Feda, na tržištu se očekuje da će središnja banka ove godine nastaviti smanjivati kamate, ali ne prije lipnja.

Trump uzdrmao dolar

Unatoč tome, dolarov indeks zaronio je polovicom tjedna na najniže razine u četiri godine, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump, na upit novinara o slabosti dolara, kazao da je vrijednost dolara 'odlična'.

Trumpov nonšalantni odgovor potaknuo je trgovce na daljnju prodaju dolara, koji je u posljednje vrijeme ionako pod pritiskom zbog, kako kažu analitičari, gubitka povjerenja u američku valutu.

Zbog toga je dolarov indeks, po prvi put od 2021. godine, zaronio ispod razine od 96 bodova. Pritom se u jednom trenutku tečaj eura, po prvi put u četiri godine, probio iznad 1,20 dolara.