Odgovarajući na pitanja o razlozima inflacije u Hrvatskoj na marginama konferencije "Ekonomska politika u 2027." Hrvatskog društva ekonomista, Žigman je kazao da je domaća potražnja bila karakteristična za Hrvatsku u prethodnim godinama, ali da je ove godine izostala te da je u tom kontekstu inflacija hrane i industrijskih proizvoda imala dosta prigušen utjecaj na ukupnu inflaciju.

Nastavio je da je rast cijene energije od preko 20 posto u ovoj godini potpuno utjecao na rast inflacije, koja za listopad iznosi 4,4 posto.

"Kada ne bi bilo ove situacije sa rastom cijene energije i ove situacije na Bliskom istoku i u Ukrajini, vjerujem da bi inflacija bila na dugoročno održivoj razini, od 2 posto", naglasio je.

Žigman smatra da u sljedećoj godini možemo očekivati inflaciju znatno nižu nego ove godine. Projekcije će biti gotove i objavljene u početku prosinca, a za sada pokazuju da će u idućoj godini inflacija biti na razini između 2 i 3 posto, i za Hrvatsku i za EU. Rekao je da se očekuje da cijena naftnih derivata i svega ostalog neće dodatno rasti u sljedećoj godini.

Naglasio je da je inflacijski diferencijal smanjen, odnosno razlika između inflacije u eurozoni u odnosu na Hrvatsku, te je najniži od kada je Hrvatska ušla u euro područje - sada iznosi 0,4, a prije nekoliko godina iznosila je 2,4 postotna boda. 

Cijena sirove nafte je pala skoro 20 posto u zadnjih nekoliko dana na valu optimizma nakon izbora u SAD-u, rekao je i dodao kako je pitanje da li će doći do pada cijene energije ili nekog velikog preokreta te kakve će političke odluke biti donesene.

No, inflacija je nastavila rasti u listopadu nakon rujna, a ostale komponente ne pokazuju još uvijek značajni pad pa možemo reći da postoje dosta velike šanse da se kamatne stope u prosincu povećaju, kazao je.

Odgovarajući na pitanja, Žigman je rekao da je sigurno da će se Ministarstvo financija truditi zadržati deficit ispod 3 posto jer je to važna komponenta koja utječe na kreditni rejting te da je javni dug sigurno ispod 60 posto BDP-a jer je Hrvatska za 2026. godinu na 55 posto.

"Mislim da je fiskalna politika u dobroj poziciji da cijena zaduživanja bude primjerena i to se vidi po tome što je cijena zaduživanja za Hrvatsku niža nego što je cijena za recimo Francusku, Italiju ili Grčku", rekao je.

Što se tiče novog zaduživanja, kazao je da postojeći dug ima fiksnu kamatnu stopu a promjena će eventualno biti kod novog zaduživanja, kao mali dodani trošak na ukupni trošak za kamate te se ne očekuje da bi to malo povećanje moglo bilo kako ugroziti javne financije.

Žigman je kazao i kako smatra da građanima neće biti teže doći do kredita, a to će ovisiti o financijskim mogućnostima pojedinca, jer su banke likvidne, stabilne i dobro kapitalizirane.

Na pitanje o mogućem dizanju kamatnih stopa u prosincu, Žigman je odgovorio kako će to ovisiti o podacima u početku prosinca.