apsurdi zakona

Korona nas je dovela do rada od kuće: Mnogima to odgovara, no zakonski krute odredbe stvaraju probleme poslodavcima

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 25.06.2020 13:35
  • Objavljeno 25.06.2020 u 13:35
Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović

Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović

Izvor: Pixsell / Autor: Privatna arhiva/PIXSELL

Nakon povratka koronavirusa i sve veće opasnosti od drugog vala zaraze sve je izvjesnije da će rad od kuće za mnoge zaposlenike postati 'nova normalnost' za duže razdoblje. Provjerili smo kakva su dosadašnja iskustva poslodavaca u organizaciji rada na daljinu i što bi se trebalo promijeniti kako bi bilo što manje nepoznanica u praksi

Pandemija koronavirusa prisilila je poslodavce da na brzinu organiziraju rad od kuće za brojne uredske zaposlenike. U većini slučajeva ova promjena je prihvaćena kao privremena mjera, a pravila rada na daljinu regulirana su internim aktima. Pritom su se poslodavci nastojali pridržavati odredbi Zakona o radu, a koji predviđa mogućnost obavljanja posla na tzv. izdvojenom mjestu rada.

Iako se u većini slučajeva pokazalo da rad na daljinu dobro funkcionira, krute odredbe Zakona o radu otežavale su praktična rješanja i izazvale nedoumice u reguliranju podjedinih prava i obveza poput određivanja radnog vremena, pokrivanja pojedinih troškova, provođenja mjera zašite na radu i sl.

S obzirom na nedorečenost pojedinih zakonskih odredbi i Ministarstvo rada je nakon izbijanja epidemije izdalo dodatnu uputu za poslodavce s pojašnjenjima o ogranizaciji rada na daljinu u vjetima koronakrize. Između ostaloga, u uputi se navodi da poslodavac koji upućuje radnika na rad od kuće dužan radniku osigurati uvjete za rad, voditi brigu o organizaciji posla i sigurnosti radnika, opremi potrebnoj za obavljanje rada te radnom vremenu i odmorima koje je dužan osigurati u skladu sa zakonima. S druge strane, radnik je dužan ispunjavati obveze iz radnog odnosa s dužnom pažnjom, te voditi pri tome računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja.

Kako fleksibilni oblici rada koji uključuju povremeni rad od kuće postaju sve poželjniji za veliki broj zaposlenih, pojavile su se inicijative za promjenom radnog zakonodavstva u smjeru pojednostavljivanja regulative.

I Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava da je zakonodavni okvir neadekvatan te da ga treba osuvremeniti.

'Ono o čemu su poslodavci godinama govorili pokušavajući neadekvatan zakonodavni okvir učiniti suvremenim, kriza uzrokovana epidemijom Covida-19 učinila je svakodnevicom. Naime, institut rada na daljinu ne poznaje hrvatski Zakon o radu odnosno ne poznaje ga u punom smislu tih riječi. Institut rada na izdvojenom mjestu rada koje nije prostor poslodavca kakav je odavno prepoznat u našem Zakonu o radu uz sve nužno potrebno za provesti svakako ne ide u korak s današnjim tehnologijama i mogućnostima. Takav institut je adekvatan za one radnike i poslodavce koji svoj odnos žele fiksirati za jedno stalno fizičko mjesto rada (čitaj: rad od kuće). Institut o kojem danas govorimo u svojoj suštini podrazumijeva povremenost i korištenje mogućnosti rada bilo gdje gdje je to moguće uz pomoć suvremenih tehnologija' naglašava Milica Jovanović, savjetnice glavnog direktora HUP-a za radne odnose i ljudske potencijale.

Kako je sve izvjesnije da će se zbog novog vala epidemije povratak u urede odogoditi do daljenjeg, stručnjaci upozoravaju na potrebu preciznije regulacije novog oblika radnog odnosa kako bi se rješile sve postojeće dileme. U praksi to znači sklapanje dodatka ugovora o radu u kojem se pobliže definiraju prava i obveze radnika i poslodavca na izdvojenom mjestu rada.

U većini slučajeva pokazalo se da rad na daljinu dobro funkcionira

U većini slučajeva pokazalo se da rad na daljinu dobro funkcionira

Izvor: Profimedia / Autor: Ulrik Tofte/ImageSource

Dodatkom ugovora o radu trebalo bi se, između ostalog, urediti raspored radnog vremena, korištenje opreme za rad, naknada pojedinih troškova te način provođenja mjera zaštite na radu.

Kada je riječ o radnom vremenu, ono može biti određeno kao fiksno (primjerice od ponedjeljka od petka od 8 do 16 sati), a ako to priroda posla dopušta, može se ugovoriti i fleksibilno radno vrijeme na način da radnik sam određuje raspored radnog vremena, pri čemu se obvezuje odraditi ugovoreni broj radnih sati.

Milica Jovanović

Milica Jovanović

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

Što se tiče opreme za rad (pr. laptop, mobitel i sl.), ugovorom se treba definirati čiju opremu će radnik koristiti, poslodavčevu ili svoju. U slučaju korištenja vlastite opreme poslodavac bi trebao nadoknaditi trošak korištenja opreme u fiksnom paušalnom iznosu.

Također, ugovorom bi se trebala odrediti nadoknada ostalih troškova vezanih uz obavljanje posla. Primjerice, poslodavac bi trebao pokrivati troškove interneta i mobitela prema potrošnji te dio troškova režija (npr. struja, voda, zakup prostora) u paušalnom mjesečnom iznosu.

Poslodavci osobito upiru prstom u neadekvatne zakonske odredbe o zaštiti na radu, a koje predviđaju iste mjere zaštite u home officeu kao na stalnom radnom mjestu.

Poslodavce posebno smetaju neadekvatne zakonske odredbe o zaštiti na radu

Poslodavce posebno smetaju neadekvatne zakonske odredbe o zaštiti na radu

Izvor: Profimedia / Autor: Jozef Polc / Alamy / Alamy / Profimedia

Svjesno da se radnicima koji ostaju kod kuće u pravilu ne povećavaju rizici od ozljeda na radu, i Ministarstvo je u svojoj uputi donekle ublažilo zahtjeve za provođenje striktnih mjera zaštite na radu. Uz konstataciju da kuća ili drugi prostor u kojem radnik obavlja poslove s malim rizicima za poslodavca nije objekt namijenjen za rad, već stambeni objekt, stoga se ne može zahtijevati ispunjenje svih sigurnosnih zahtjeva za mjesto rada u smislu propisa zaštite na radu, Ministarstvo navodi da će se odredbe propisa zaštite na radu primjenjivati u mjeri u kojoj je to moguće, uz brigu o tome da sigurnost i zdravlje radnika ne budu ugroženi.

U tom smislu dodatak ugovora o radu trebao bi sadržavati izjavu radnika o tome da u prostoru u kojem će raditi postoje sigurni uvjeti za obavljanje njegovih poslova te odredbu da će se radnik prilikom obavljanja poslova pridržavati svih mjera zaštite na radu, odnosno sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.

Poslodavci traže i pojednostavljenje propisa o evidenciji radnog vremena za rad od kuće te omogućavanje neoporezive fiksne naknade za sve troškove koji nastanu uporabom vlastite opreme radnika i drugih troškova radnika vezanih uz obavljanje poslova.

  • +6
  • +3

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Soban/PIXSELL

'Koronakriza je samo naglasila potrebu prilagodbe radnopravnog zakonodavnog okvira. Naime već dulje vrijeme u tvrtkama su uobičajene situacije u kojima radnik od poslodavca traži fleksibilnost u radu kako bi bolje posložio svoje privatne (obiteljske) i poslovne obveze. Poslodavcu je u interesu izaći radniku u susret jer osim što na taj način zadržava stručne radnike, stvara motivirajuću atmosferu u kojoj radnik može postići veću učinkovitost u radu, a ukoliko je to stalno, smanjuje troškove prostora i prijevoza.

Hrvatska udruga poslodavaca u cilju omogućavanja povremenog izbora mjesta rada od strane radnika predlaže uvođenje novog instituta u Zakon o radu koji bi prepoznao rad na daljinu i u skladu s tim prilagodio važeće procedure vezane za zaštitu na radu, troškove rada, mjerenje radnog učinka, radno vrijeme i sve ostalo što je potrebno urediti u bilo kojem obliku rada', zaključuje Jovanović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!