Kancelar Friedrich Merz poručuje da država mora reagirati i rasteretiti građane, ali zasad nije jasno kojim će se mjerama to pokušati postići. U vladajućoj koaliciji CDU-a/CSU-a i SPD-a postoje različiti prijedlozi – od poreznih olakšica do ograničavanja cijena i oporezivanja izvanredne dobiti energetskih kompanija.

Za isti spremnik i više od 70 eura razlike

Prema podacima portala benzinpreise.de, cijene benzina u Njemačkoj trenutačno se razlikuju za više od jednog eura po litri.

Kod benzina Super najniža zabilježena cijena iznosila je 2,179 eura, dok je na jednoj postaji u Hessenu litra stajala čak 3,349 eura.

To znači da vozač koji natoči 60 litara na skupljoj postaji može platiti 70,20 eura više nego netko tko je odabrao najjeftiniju opciju.

U utorak u 12.04 sati najskuplji Super zabilježen je na postaji Raiffeisen u Grebenauu, u Hessenu, piše Fenix Magazin.

Zbog tako velikih razlika potrošačima se savjetuje da prije točenja usporede cijene. Poseban problem imaju stanovnici ruralnih područja, gdje je automobil često jedina realna mogućnost prijevoza.

Prednost imaju i oni koji žive u pograničnim krajevima. Prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, spremnik od 60 litara benzina E10 početkom rujna u Češkoj i Poljskoj bio je za oko 31 euro jeftiniji nego u Njemačkoj. U Luksemburgu je razlika iznosila oko 28 eura, a u Austriji 25 eura.

U srijedu je benzinska crpka u okrugu Göppingen (Baden-Württemberg) prvi put premašila cijenu od tri eura po litri dizela.

Merz obećao reakciju

Kancelar Friedrich Merz poručuje da je opterećenje za vozače postalo preveliko.

'Za mnoge ljude koji svakodnevno trebaju automobil, granica opterećenja je dosegnuta', rekao je Merz na konferenciji Vanjskotrgovinskog udruženja BGA u Berlinu.

'Smatram da moramo djelovati.'

Istaknuo je, međutim, da još nije odlučeno kojim će se konkretnim mjerama intervenirati, piše DW.

'Treba nam potpuno razrađen instrumentarij', rekao je, dodavši da se o tome vode razgovori unutar savezne vlade i sa saveznim pokrajinama. Prijedlog bi, najavio je, trebao uslijediti 'vrlo brzo'.

Zašto gorivo toliko košta?

Vlada odbacuje odgovornost za nagli rast cijena i ističe da su glavni uzroci globalna kretanja na energetskim tržištima.

'Vidimo da se, naravno, reagira na globalna kretanja na tržištu. Dakle, nije riječ o odluci savezne vlade ili sličnome što uzrokuje ovako snažan rast cijena, nego one uvelike ovise o zaoštravanju situacije na Bliskom istoku, napadima na naftovode, blokadi pomorskih putova', rekao je zamjenik glasnogovornika vlade Steffen Meyer.

Automobilski klub ADAC, međutim, upozorava da se cijene ne mogu objasniti samo cijenom sirove nafte.

'Sa stajališta ADAC-a stoga postoji, posebno kad su u pitanju rafinerije i veletrgovine, potreba za daljnjim objašnjenjima zašto su cijene takve kakve jesu', rekla je glasnogovornica kluba.

Predstavnik interesnog udruženja benzinskih crpki TIV Herbert Rabl otišao je još dalje.

'Ljude se pljačka. Naftne kompanije ništa ne oduzimaju od svojih profitnih marži', rekao je za Rheinische Post.

Novi popust zasad nije opcija

Njemačka je već jednom ove godine pokušala ublažiti pritisak na vozače. Od 1. svibnja do 30. lipnja privremeno je smanjen energetski porez na benzin i dizel, što je s PDV-om trebalo smanjiti cijene za oko 17 centi po litri.

No nova subvencija trenutačno nije na stolu.

'Imali smo popust na gorivo, subvencionirali smo cijene', rekla je ministrica gospodarstva Katherina Reiche.

'Zajedno smo u koaliciji odlučili da trenutačno za to nema financijskog prostora.'

Unutar CDU-a i CSU-a razmatraju se zato druge mogućnosti, poput povećanja poreznih olakšica za one koji svakodnevno putuju na posao automobilom ili izravne pomoći građanima s nižim prihodima.

SPD zagovara znatno izravniju intervenciju. Socijaldemokrati žele gornju granicu cijene goriva, a dio troška namaknuli bi porezom na izvanredne dobiti energetskih kompanija. Podršku ideji daje i bavarski premijer i čelnik CSU-a Markus Söder, koji istodobno smatra da bi trebalo razmotriti i smanjenje poreza i drugih nameta.

AfD koristi situaciju

Rasprava dolazi uoči pokrajinskih izbora u Berlinu i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju 20. rujna, gdje vladajuće stranke pokušavaju zadržati što veću potporu birača.

U Mecklenburg-Zapadnom Pomorju SPD-ova premijerka Manuela Schwesig pokušava zaustaviti AfD, koji prema posljednjim anketama ima visoku potporu.

AfD traži snažno smanjenje troškova goriva, među ostalim ukidanjem CO₂ naknade i spuštanjem poreza na energiju na europski minimum. Stranka predlaže i smanjenje PDV-a na benzin i dizel s 19 na sedam posto.

Schwesig je među onima koji traže izravnu intervenciju.

'Postoji mogućnost, poput one u Luksemburgu, uvesti gornju granicu cijene goriva i istovremeno porez na izvanredne dobiti', rekla je.

Kritizirala je i saveznu vladu:

'Kancelar to pušta da se odvija samovoljno, a to izaziva frustraciju.'

Odluka se traži i na razini EU-a

Pitanje poreza na izvanredne dobiti moglo bi se uskoro razmatrati i na razini Europske unije.

'To bi bila mogućnost, ako bi se do toga došlo, da se na europskoj razini možda u budućnosti financiraju i rasterećenja', rekao je Meyer.

No za to bi, dodao je, bio potreban dogovor svih članica i održiv prijedlog.

Njemački ministar financija Lars Klingbeil trebao bi na sastanku ministara financija EU-a u Dublinu snažno zagovarati takvu mjeru.

'Takav porez na izvanredne dobiti bio bi instrument kojim bi se prekomjerni krizni profiti, koje naftne kompanije ostvaruju pljačkanjem potrošača i pretjeranim povećanjem cijena, mogli iskoristiti za ciljano rasterećenje ljudi koji su posebno pogođeni visokim cijenama goriva', poručio je glasnogovornik ministarstva.

No za vladajuće stranke odluka mora doći brzo. U dvije savezne pokrajine birači će o njihovoj politici odlučivati već u nedjelju, a cijena goriva postala je jedno od pitanja koje izravno osjećaju u svakodnevnom životu.