Nov način suzbijanja neprijavljenog rada je u samo mjesec dana doveo do eliminacije 60 posto tvrtki s 'crne liste'. Doduše, nije poznato koliko su imale neprijavljenih radnika, kao ni koliko je kazni naplaćeno
Svega mjesec dana otkako su na snazi izmjene propisa o suzbijanju "rada na crno", već su vidljive promjene. S "crne liste" poslodavaca nestalo je više od 60 posto imena tvrtki i obrta koji su imali neprijavljene radnike. Kažnjene su javnom objavom njihova imena i automatskom zabranom izdavanja radnih dozvola u MUP-u.
Ranije su tvrtke na "crnoj listi" boravile šest godina, no sad je taj rok srezan na godinu dana. Za mnoge je poslodavce taj rok istekao, a kako nova pravila vrijede od početka prošle godine, onda pražnjenje liste nije ništa iznenađujuće, piše Poslovni dnevnik dodajući da je prije godinu dana na listi bilo oko 720 tvrtki, a sad ih je ukupno 279.
vezane vijesti
Zamjerka novom sustavu
Većina tvrtki je brisana automatizmom, ali nije beznačajan ni broj onih koji su sami tražili svoje brisanje s "crne liste" podnošenjem zahtjeva, plaćanjem kazne i podmirenjem zaostalih obveza prema radnicima. Takvih je tvrtki, prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, do 31. srpnja bilo 58, dok ih je automatizmom obrisano 388.
No, zanimljivo, Ministarstvo nema podatke o iznosu prikupljenom plaćanjem kazni, ali ni koliko je radnika "na crno" pronađeno kod svakog poslodavca. To je ujedno i najveća zamjerka primjene novog sustava.
Inače, kazna koju tvrtka ili obrt u prekršaju mora platiti za svakog pojedinog neprijavljenog radnika je 2650 eura. No, "ponavljači" plaćaju veću kaznu, od 6630 eura. Unatoč tome, iz Ministarstva tvrde da imaju jednog "povratnika", odnosno tvrtku koja je ponovno zapošljavala "na crno" nakon što je po službenoj dužnosti bila brisana s liste.
Pravo stanje tek na jesen
Iako najveći broj brisanih tvrtki dolazi iz djelatnosti graditeljstva i ugostiteljstva, što nije neobično zbog sezonalnosti tih poslova, praksa pokazuje da je neprijavljenog rada bilo u svim djelatnostima, pa čak i u nevladinom sektoru te u agencijama za posredovanje u zapošljavanju. Mahom su na listi male i mikro tvrtke, makar je bilo i velikih imena poput Nexea, Jadrana, Metisa ili Termi Tuhelj. Trenutno je na listi od poznatijih imena, primjerice, Beton Lučko.
No, tek će se na jesen, s prolaskom turističke i građevinske sezone te godišnjih odmora, pokazati koliko je tvrtki sredilo svoje poslovanje po pitanju zapošljavanja radnika, a koliko ih je nastavilo "po starom". U Ministarstvu smatraju da na "crnoj listi" više neće biti 700 tvrtki, ali upozoravaju da će poslodavci biti pod dodatnim nadzorom i nakon brisanja s nje.
