Nakon izmjena zakonskih rokova i uvjeta traje brisanje stotina poslodavaca s takozvane crne liste. Tko na toj listi završava, koliko ona odvraća od rada na crno i koliko smo uspješni u borbi protiv neprijavljenog rada? Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kazao je za HTV kako je na tzv. crnoj listi 291 poslodavac, dok ih je recimo lani u nekim vršnim periodima bilo i do 700
'To dokazuje da neprijavljeni rad kao pojava stvarno postoji. Siguran sam da smo kao društvo to uspjeli staviti na dnevni red. Pojava neprijavljenog rada je opasna i iznimno štetna za radnike koji su u nepovoljnoj poziciji', rekao je Vidiš tijekom gostovanja na HRT-u.
'Nismo sretni kada se moraju naplaćivati kazne i objavljivati liste, ali to sigurno ima odvraćajući učinak. Trudimo se djelovati preventivno', poručio je.
vezane vijesti
Vjeruje kako je zakon polučio učinak prvenstveno u smislu onih koji su 'na svojoj koži osjetili kazne'. 'Kazne nisu nešto značajnije u odnosu druge države članice EU-a, ali su pozamašne. Primijećujemo da se sve više poslodavaca raspituje kako sve raditi po propisima i da su sami radnici svjesni da je to štetno za njih. Podsjećam, ako se utvrdi neprijavljeni rad, onda se radnicima retroaktivno moraju isplatiti plaće', rekao je Vidiš.
Naglasio je kako u cilju suzbijanja rada na crno surađuju s Državnim inspektoratom i Poreznom uprvom. 'Iznimno smo digitalizirani, puno toga vidimo u realnom vremenu. Uz nove alate, imao bolji pregled situacije, lakše prepoznajemo gdje bi mogli biti rizici i i lakše i ciljanije se rade nadzori', rekao je državni tajnik.
Ključni uvjeti da netko završi na crnoj listi su - rad bez radne dozvole, rad bez ugovora o radu i bez prijave na obvezno osiguranje.
