Tehnološki naprednija, produktivnija i otpornija bi do 2034. godine trebala biti hrvatska industrija. Tako je barem vidi Vlada u svom Nacionalnom planu, kojim namjerava uložiti tri milijarde eura te povećati udio prerađivačke industrije u BDP-u. Za potonji cilj bi ipak trebalo pokrenuti novi ciklus investicija.

"Dobro je da su produktivnost i razvoj industrije dobili pravo mjesto kroz Nacionalni program za razvoj industrije. Hrvatska trenutačno za prerađivačku industriju kreira oko 10,5 posto BDP-a. Cilj je doći do 12,5 posto, znači 20-ak posto rasta. To je optimističan cilj koji se čini ostvariv. Međutim, glavno je pitanje koji su elementi potrebni da se to zaista i dogodi", komentirao je predsjednik HUP-a, Mislav Balković za Dnevnik HRT-a.

Poduzetnici nemaju za investicije

Da bi se investicije mogle pokrenuti, potrebno je osigurati ulaganja u nove tehnologije i povećanje produktivnosti, ustvrdio je Balković. No, problem je što dobar dio hrvatskih poduzetnika nema vlastitih sredstava za takva ulaganja. Pritom su posebno pogođene pojedine grane industrije.

"Hrvatski poduzetnici u prosjeku imaju nižu profitnu maržu od svojih kolega u europskim državama. To znači da investicijski ciklus nije tako lako pokrenuti ako naprosto nemaš dovoljno svojih sredstava. Imamo industrije koje trenutačno puno bolje stoje, imaju više kapitala i mogu lakše pokretati investicije, a imamo i onih koji rade na profitnoj marži od nula ili jedan posto, koje niti su bankabilne niti mogu dobiti kredite, i tamo je pokretanje puno teže", ustvrdio je Balković.

Otkrio je i svoju viziju razvijene hrvatske industrije. "Nama treba industrija koja stvara veću dodanu vrijednost, veće plaće i koja tako potiče rast. Imamo sektore poput elektroindustrije, prehrambene i kemijske industrije te ICT-a koji su već sada prilično dobro pozicionirani i izvrsno konkurentni", ustvrdio je vidjevši potencijal u industrijama dvostruke namjene.

"Drugo područje u kojem tek trebamo izgraditi još jaču poziciju su industrije dvostruke namjene, one koje proizvode i za civilne i za vojne svrhe, jer se tu ulaže veliki europski novac i trebamo se uključiti u te lance vrijednosti", rekao je Balković.

Bazna proizvodnja jača konkurentnost

No, bez bazne industrije, odnosno proizvodnje sirovina, Hrvatska ne može biti konkurentna, rekao je predsjednik HUP-a.

"Ako ćemo sav čelik i željezo uvoziti, ako nećemo moći proizvoditi kablove, repromaterijal za proizvode veće dodane vrijednosti, onda nećemo biti konkurentni. I konačno, zelene industrije, odnosno energetska tranzicija kao dio ulaganja, apsolutno može imati veliki efekt na rast", poručio je Balković.

Iz HUP-a se često može čuti kako Hrvatska ima problem s konkurentnošću. Balković je objasnio na što se to točno odnosi.

"Teza da je problem u hrvatskom radniku potpuno je promašena i kriva. Problem je u tome koliko imamo tehnologije, koliko imamo znanja, koliko je naša industrija automatizirana i koliko je digitalizirana. Je li umjetna inteligencija, o kojoj danas dosta govorimo, zaista uključena u sustave za kontrolu kvalitete, prediktivno održavanje i optimizaciju ili je ne koristimo", objašnjava Balković te dodaje da je upravo tehnologija ta koja će omogućiti veći rast plaća i životnog standarda.

"Glavni element koji će napraviti razliku je upravo ulaganje u tehnologiju. Za isti broj sati, sa sadašnjih 53 posto bruto dodane vrijednosti po satu rada koje ima Hrvatska u odnosu na prosjek Europske unije, moramo se podići više. Jer manje-više, koliko ćemo biti produktivni, toliko ćemo bolje živjeti u budućnosti", ustvrdio je.

Država se treba uključiti

S obzirom na to da poduzetnici sami nemaju dovoljno sredstava za investicije, u ostvarenje plana do 2034. bi se trebala uključiti i država. 

"Uloga države je nužna, baš zbog niske profitne marže cijelog gospodarstva. Mi smo, nažalost, u aktualnom razdoblju EU fondova samo 11 posto od ukupnih sredstava uložili u realni sektor gospodarstva. Sada to mora biti najmanje trećina, ako ne i više, da uopće potaknemo ciklus. Tu su i krediti koji trebaju biti povoljni, također i jamstva, ali i kvalitetniji tretman reinvestirane dobiti. Moramo napraviti cijeli taj paket sredstava kojima treba potaknuti investicije, koje se inače ne bi dogodile, poručio je.

Cilj bi trebao biti veći doprinos realnog sektora gospodarskom rastu.

"Moramo biti svjesni da danas tri četvrtine gospodarskog rasta čine javne investicije i javna potrošnja, koje s druge strane povećavaju inflaciju, umjesto da to čini realni sektor. Moramo promijeniti model u kojem realni sektor postaje kičma rasta za buduće razdoblje", zaključio je predsjednik HUP-a.