antigensko Vs. PCR

Koliko bi koštalo masovno testiranje svih stanovnika Hrvatske i bi li to zaustavilo zarazu?

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 24.11.2020 15:28
  • Objavljeno 24.11.2020 u 15:28
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic

Masovno antigensko testiranje koje se od ponedjeljka provodi u Zagrebu otvorilo je niz pitanja. Treba li se ono provesti u cijeloj zemlji? Bi li to zaustavilo rast broja zaraženih? Koliko bi nas koštalo masovno testiranje i ima li naše zdravstvo snage organizirati tako velik projekt?

Kad je riječ o troškovima takve akcije, ona se ugrubo može izračunati na osnovi zagrebačkog primjera.

Grad Zagreb kupio je oko 60.000 brzih antigenskih testova, a nabavna cijena pojedinačnog testa je oko 40 kuna. Znači, samo na testove potrošeno je 2,4 milijuna kuna.

Ukupni troškovi testiranja, prema riječima pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Vjekoslava Jeleča, iznosit će oko tri milijuna kuna. Iz tog proizlazi kako je pojedinačna cijena testa (kad pridodamo troškove zaštitne opreme i usluge) oko 50 kuna.

Kad bi se masovno antigensko testiranje provelo nad svim punoljetnim građanima Hrvatske, kojih je oko 3,6 milijuna, to bi državu koštalo, ako uzmemo zagrebačku cijenu testa, više od 180 milijuna kuna.

Za usporedbu, po istoj toj gruboj računici masovno klasično PCR testiranje, koje je dosta sporije od antigenskog (daje rezultat za 15-ak minuta), bilo bi daleko skuplje.

Istarski Zavod za javno zdravstvo, prema pisanju Novog lista, dosad je na 50 tisuća PCR testova potrošio 3,3 milijuna kuna, a na potrebnu zaštitnu opremu (rukavice, kombinezone, vizire, ogrtače…) još 1,4 milijuna. Sve skupa 4,7 milijuna.

To znači da sami testovi koštaju 66 kuna po komadu, a s opremom 94 kune.

Pomnožimo li 94 kune s 3,6 milijuna punoljetnih građana, dobijemo oko 340 milijuna kuna troška za masovno PCR testiranje, što je gotovo dvostruko skuplje od antigenskog testiranja.

  • +9
  • +6

Na 12 lokacija u Zagrebu započelo testiranje na COVID-19 brzim testovima

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Ono što je sporno kod antigenskog testiranja njegova je preciznost. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tvrdi da antigenski testovi nisu prikladni za masovna testiranja ako se ne koriste s PCR testovima.

Zbog toga su naši epidemiolozi oprezni kad govore o masovnom antigenskom testiranju.

'Ovakva intervencija ima nekoliko mana: pitanje je validnosti testova, mogućnosti zaraze tijekom masovnog testiranja, kvalitete uzimanja uzoraka jer tako velik broj testiranja ne može provesti osoblje koje se uobičajeno bavi testiranjima, komunikacije s građanima o čemu se zapravo radi itd. Ipak, ako bismo zanemarili te nedostatke, ovim pristupom dobili bismo trenutnu prevalenciju bolesti u populaciji i to je sigurno od znanstvenog interesa', smatra epidemiolog, prof. Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH.

'Izoliranjem pozitivnih osoba u jednom trenu će se iz populacije povući najveći broj zaraženih i to bi trebalo imati jako povoljan utjecaj na smanjenje rasta broja zaraženih. No kako istovremeno nisu identificirani i njihovi kontakti u svrhu samoizolacije, postoji velik broj ljudi koji će u idućih 14 dana postati zaraženi i zarazni te se ovakvom akcijom ne može eliminirati virus iz populacije. Dakle ovom intervencijom sigurno se smanjuje broj zaraženih i veličina bazena koji je izvor zaraze, no hoće li to zaista biti prekretnica za ovaj val epidemije, tek ćemo vidjeti', rekao je Kolarić nedavno za Jutarnji list.

Epidemiolog Branko Kolarić

Epidemiolog Branko Kolarić

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HRT

On također nije siguran bi li naše zdravstvo imalo snage organizirati tako velik i masovan projekt.

'Imamo problema i s organiziranjem izolacije za zaražene osobe u domovima za starije, a što je puno jednostavnije za organizaciju', rekao je Kolarić te napravio usporedbu s lockdownom.

'Kada bismo imali validne testove te uz zaražene osobe u samoizolaciju stavili i njihove kontakte, ovakva intervencija mogla bi imati puno brže efekte od lockdowna. No ništa nas ne može izuzeti od pridržavanja mjera izbjegavanja bliskih kontakata. Badava u jednom trenutku 'zamrznete' epidemiju, a za nekoliko tjedana ste na sličnom broju zaraženih jer se ne provode mjere distance. Da napravimo takvu intervenciju i imamo otvorene sve granične prijelaze, u kratko vrijeme pojavio bi nam se novi val zaraze', mišljenja je Kolarić.

Podsjetimo, Slovačka od 23. listopada periodički provodi masovna testiranja svojih građana.

Prema tvrdnjama njihovog premijera Igora Matoviča, testiranje antigenskim testovima pomoglo je prepoloviti stopu zaraze koronavirusom.

Slovačka je među prvim zemljama koja je ublažila epidemiološke mjere u drugom valu koronavirusa u Europi te je prije desetak dana otvorila kazališta, kina, crkve, fitnes centre i bazene za ograničen broj posjetitelja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!