Govoreći o razlikama u plaćama između muškaraca i žena, Weber je istaknula da prosječni jaz u Europskoj uniji iznosi oko 11 posto, dok je u Hrvatskoj niži i kreće se oko 6,6 posto za isti rad. Ipak, smatra da prostora za dodatno smanjenje razlika i dalje ima.

„Neovisno o činjenici da je među diplomiranima znatno više žena nego muškaraca i da postižu bolje rezultate, žene se nekako putem izgube do upravljačkih pozicija“, rekla je Weber za Dnevnik HTV-a.

Kao razloge navela je više čimbenika, od obiteljskih okolnosti i porodiljnog dopusta do potrebe za snažnijim sustavom koji bi poticao žene na dolazak do vodećih funkcija. Komentirajući novu europsku direktivu o transparentnosti plaća, Weber je rekla da nitko ne dovodi u pitanje načelo jednake plaće za isti rad, ali upozorava na veliko administrativno opterećenje za poslodavce.

„Direktiva donosi niz novih regulatornih i administrativnih opterećenja za poslodavce na razini Europske unije, što će posebno teško pasti malim i srednjim poduzetnicima“, istaknula je.

Podsjetila je da se od lipnja očekuju izmjene Zakona o radu, dok obveza izvještavanja za kompanije s više od 250 zaposlenih kreće iduće godine. Weber smatra i da bi provedba direktive mogla otvoriti ozbiljne pravne rizike za poslodavce jer će teret dokazivanja biti na njima.

„Poslodavac je po defaultu kriv i mora dokazivati da nije bilo neopravdanih razlika u plaćama“, upozorila je.

Dodala je kako postoji i problem ograničavanja fleksibilnosti u nagrađivanju zaposlenika.

„Morate moći bolje platiti onoga tko radi više i postiže bolje rezultate“, rekla je Weber, usporedivši to sa sportskim natjecanjem u kojem svi dobivaju istu medalju bez obzira na rezultat.

Govoreći o transparentnosti plaća, ocijenila je kako već sada postoji visoka razina informiranosti zaposlenika i kandidata.

„Nitko se ne zapošljava a da ne zna za koju plaću radi i kakav mu je karijerni put“, zaključila je.