Suvlasnici stambenih zgrada diljem Hrvatske imaju vremena do 31. prosinca 2026. da sklope nove međuvlasničke ugovore i ugovore o upravljanju zgradama. Oni koji to ne učine mogli bi se suočiti s prinudnom upravom, odnosno situacijom u kojoj upravitelja zgrade određuju lokalne vlasti. Ipak, to ne znači da će zgrade već početkom iduće godine automatski ostati bez postojećih upravitelja
Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada stupio je na snagu početkom 2025. godine, a suvlasnicima je ostavljen dvogodišnji rok za usklađivanje ugovora.
Kako piše Novi list, mnogi su s potpisivanjem čekali posljednje mjesece, dijelom zbog neslaganja među suvlasnicima i neriješenih međusobnih odnosa.
Prema zakonu, suvlasnici najprije trebaju usvojiti međuvlasnički ugovor, kojim uređuju međusobna prava i obveze. Nakon toga predstavnik suvlasnika potpisuje ugovor o upravljanju s odabranim upraviteljem.
Što ako zgrada ne potpiše ugovor?
Najviše nedoumica izaziva pitanje što će se dogoditi nakon 1. siječnja 2027. godine. Zakon predviđa mogućnost imenovanja prinudnog upravitelja ako suvlasnici nisu na propisani način izabrali upravitelja.
Međutim, takva odluka ne donosi se automatski.
Gradonačelnik ili općinski načelnik mora donijeti posebno rješenje, i to u roku od šest mjeseci od saznanja da zgrada nema zakonito izabranog upravitelja.
Iz Udruge Upravitelj smatraju da postojeći upravitelji neće automatski prestati obavljati posao nakon isteka roka te da će se redovno održavanje zgrada nastaviti.
HGK upozorava na pravnu neizvjesnost
Hrvatska gospodarska komora ipak upozorava na mogući problem u prijelaznom razdoblju.
Direktorica Sektora za graditeljstvo HGK-a Katarina Sikavica objašnjava da postojeći ugovori vrijede najdulje do kraja 2026., dok imenovanje prinudnog upravitelja zahtijeva dodatni postupak.
Zbog toga se otvara pitanje ovlasti dosadašnjeg upravitelja i naplate njegovih usluga u razdoblju između isteka ugovora i eventualnog imenovanja novog upravitelja.
Takva situacija mogla bi otežati organizaciju održavanja i donošenje odluka u pojedinim zgradama.
Hoće li rasti pričuva i troškovi upravljanja?
Iz HGK-a ne očekuju da će samo imenovanje prinudnog upravitelja automatski dovesti do znatnog povećanja troškova.
Ipak, upozoravaju da različiti upravitelji imaju različite modele naplate te da bi se pojedine administrativne usluge mogle dodatno naplaćivati.
U Udruzi Upravitelj procjenjuju da bi prinudna uprava mogla biti potrebna samo manjem broju zgrada, prvenstveno onima u kojima se suvlasnici nikako ne uspijevaju dogovoriti.
Točan broj zgrada koje još nisu potpisale nove ugovore zasad nije poznat.