Više od polovine ukupnog duga hrvatskih kućanstava odnosi se na stambene kredite, koji su u godinu dana porasli za 12,5 posto. Gotovinski krediti povećani su za deset posto, dok je nešto umjereniji rast zabilježen kod ostalih oblika zaduživanja, uključujući kartice i prekoračenja po tekućim računima.

U takvim okolnostima država uvodi nova pravila kojima želi smanjiti rizik od prezaduženosti građana i povećati odgovornost onih koji odobravaju kredite. Novi Zakon o potrošačkim kreditima objedinjuje dosadašnje propise o stambenom i potrošačkom kreditiranju, a njegova će se pravila primjenjivati i na određene oblike kupnje na rate koji dosad nisu bili obuhvaćeni jednakim zahtjevima.

Promjene će se odnositi na banke, građane, ali i pojedine trgovce i telekomunikacijske operatere.

Banke će detaljnije provjeravati mogu li građani vraćati kredite

Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na procjenu kreditne sposobnosti. Prije odobravanja kredita banke će morati provjeriti raspolaže li klijent dovoljnim prihodima i može li realno podmirivati buduće obveze. To znači da će u određenim slučajevima od građana tražiti dodatnu dokumentaciju kako bi provjerile njihove prihode, postojeće dugove i druge podatke važne za procjenu kreditne sposobnosti.

'Banke će morati tražiti ponekad koji dokument više kako bi bile sigurne da su svi podaci i informacije točni i da klijent može vratiti preuzetu obvezu', objasnio je Ivan Hrvoje Maljković, glasnogovornik Hrvatske udruge banaka, za HRT.

Ipak, to ne znači da će svaki građanin koji zatraži kredit automatski prolaziti potpuno nov postupak. Banke već provode procjene kreditne sposobnosti, a velik dio obveza iz novog zakona nadovezuje se na postojeću praksu.

Banke će morati jasnije upozoravati na rizike

Promjene se odnose i na oglašavanje kreditnih proizvoda. Banke i drugi vjerovnici morat će jasnije prikazivati uvjete zaduživanja, troškove kredita i rizike koje potrošač preuzima.

Cilj je spriječiti situacije u kojima se kredit oglašava kao jednostavno i brzo rješenje, a građani tek naknadno postaju svjesni svih financijskih obveza.

'Ono što ćemo svi moći primijetiti jest da će prilikom oglašavanja ili reklamiranja svojih proizvoda banke morati jasno naglasiti da svaki oblik obvezivanja nije besplatan i da postoje određeni rizici', rekao je Maljković.

Građani će prije sklapanja ugovora morati dobiti standardizirane informacije koje im omogućuju da lakše usporede različite kreditne ponude.

Ako banka odbije kredit, građani će imati pravo na objašnjenje

Novi zakon dodatno uređuje prava građana kojima je odbijen zahtjev za kredit. Potrošači će imati pravo dobiti obavijest i objašnjenje odbijanja zahtjeva, u skladu s pravilima propisanim zakonom.

Time se nastoji povećati transparentnost postupka odlučivanja i smanjiti mogućnost da građani ostanu bez jasnih informacija o tome zašto im kredit nije odobren.

Predviđena je i dodatna zaštita pri prijevremenoj otplati kredita. Kada građanin odluči kredit vratiti prije ugovorenog roka, imat će pravo na odgovarajuće smanjenje ukupnog troška kredita za preostalo razdoblje, u skladu sa zakonskim uvjetima.

Promjene i za dopušteni minus na računu

Nova pravila obuhvaćaju i dopuštena prekoračenja po tekućim računima. Banke više neće moći jednostrano povećavati iznos dopuštenog minusa bez potrebne suglasnosti potrošača.

Ana Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača smatra da je riječ o važnoj promjeni.

'To je dobra stvar jer smo vidjeli koliko je bilo problema kada su banke građanima povećavale minus, a oni nisu znali što je to pa su trošili', rekla je za HRT.

Istaknula je i važnost informativnog obrasca koji građani moraju dobiti prilikom podizanja kredita. Prema njezinim riječima, banka također ne smije uvjetovati odobravanje kredita time da potrošač mora prenijeti svoja redovita primanja upravo u tu banku.

Kupnja mobitela na rate postaje kreditiranje

Jedna od promjena koja bi mogla utjecati na velik broj građana odnosi se na kupnju mobilnih uređaja na rate. Dosad su telekomunikacijski operateri često omogućavali kupnju uređaja uz obročnu otplatu u sklopu pretplatničkih ugovora.

Novim zakonom određeni takvi modeli smatraju se potrošačkim kreditiranjem. To znači da će operateri koji nude takav oblik financiranja morati ispunjavati propisane uvjete, uključujući procjenu kreditne sposobnosti kupca.

'Teleoperater može omogućiti otplatu, najčešće mobilnog uređaja na rate, što se sada vrlo jasno smatra kreditiranjem. Vjerovnik, u ovom slučaju teleoperater, morat će procijeniti kreditnu sposobnost potrošača', objasnio je državni tajnik Ministarstva financija Matej Bule.

Takva je promjena povezana i s problemom dugovanja prema telekomunikacijskim operaterima, koja su jedan od razloga blokada računa građana. U praksi će to značiti da kupnja uređaja na rate u pojedinim slučajevima više neće biti tako jednostavna kao dosad.

Teleoperateri upozoravaju na složenije postupke

U telekomunikacijskom sektoru smatraju da će nova pravila dodatno zakomplicirati prodaju uređaja.

Za postojeće pružatelje takvih usluga predviđeno je prijelazno razdoblje, a važan datum za njihovu prilagodbu je 1. lipnja 2027.

Zakon predviđa i dodatne iznimke te kasnije rokove za pojedine oblike kartičnog i obročnog plaćanja, koji počinju 1. siječnja 2028. godine.

Građanima dostupno i besplatno savjetovanje o dugovima

Novi zakon donosi i mogućnost besplatnog savjetovanja za osobe koje imaju poteškoća s otplatom dugova. Takve će usluge pružati Financijska agencija (Fina), a cilj je građanima pomoći da pravodobno prepoznaju financijske probleme i pronađu moguća rješenja prije nego što se dugovi dodatno povećaju.

Savjetovanje bi trebalo pomoći građanima da steknu jasniji uvid u svoje financijske obveze i mogućnosti njihova podmirivanja.

Novi zakon donosi jedinstven okvir za stambene i ostale potrošačke kredite, širi zaštitu na dodatne oblike zaduživanja te pojačava nadzor nad pružateljima financijskih usluga.

Za građane to znači više informacija i veća prava prilikom ugovaranja kredita, ali i detaljnije provjere prije preuzimanja novih financijskih obveza.

Većina odredbi stupa na snagu 20. studenoga 2026., dok su za određene kategorije pružatelja usluga i pojedine oblike plaćanja predviđeni prijelazni rokovi.