Cijene stanova nastavljaju snažno rasti, no odgovor na pitanje možete li si doista priuštiti nekretninu ne ovisi samo o cijeni četvornog metra. Ekonomski lab predstavio je novi Kalkulator priuštivosti kupnje novoga stana na kredit: u njega možete unijeti vlastiti mjesečni dohodak, odabrati veličinu stana, rok otplate, iznos koji financirate kreditom i udio prihoda koji ste spremni izdvajati za ratu
Kalkulator potom pokazuje kolika bi vam bila rata, koliko vam prihoda nedostaje ili preostaje te koliko si kvadrata zapravo možete priuštiti.
Novi alat predstavio je ekonomski analitičar Ivica Brkljača na Ekonomskom labu, u analizi najnovijih kretanja na hrvatskom tržištu nekretnina.
A ona pokazuju da rast cijena ne posustaje.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku koje prenosi Ekonomski lab, cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj u drugom tromjesečju 2026. bile su 2,7 posto više nego u prethodna tri mjeseca, a čak 12,7 posto više nego godinu ranije.
Hrvatska je po godišnjem rastu cijena peta u Europskoj uniji, dok je prosjek EU-a iznosio 4,7 posto.
Što možete izračunati?
Upravo zbog tako visokih cijena zanimljiv je novi kalkulator koji pokušava odgovoriti na praktičnije pitanje: što određena cijena stana znači za vaš kućni budžet?
Korisnik može mijenjati nekoliko ključnih parametara:
- površinu stana
- rok otplate kredita
- koliki dio cijene financira kreditom
- koliki dio mjesečnog neto dohotka želi izdvajati za ratu
- vlastiti mjesečni dohodak.
Kalkulator nakon toga pokazuje potreban dohodak za kupnju takvog stana, mjesečnu ratu te iznos koji kućanstvu nedostaje ili preostaje.
Može izračunati i najveću površinu stana koju si kućanstvo uz zadane uvjete može priuštiti.
Stan od 66 kvadrata danas oko 200.000 eura
Početni primjer u kalkulatoru pretpostavlja kućanstvo s dvije medijalne plaće – primjerice zaposleni par koji želi kupiti novi stan.
Uzima se stan površine 66 četvornih metara, koliko je iznosila prosječna površina prodanih novih stanova u Hrvatskoj u prvoj polovici 2026., kredit na 30 godina te prag prema kojem rata ne bi trebala prelaziti 30 posto neto dohotka kućanstva.
Rezultat pokazuje koliko su se okolnosti promijenile u posljednjih deset godina.
Početkom 2016. novi stan od 66 kvadrata stajao je oko 97.000 eura. Uz tadašnju efektivnu kamatnu stopu od oko 5,8 posto, rata kredita na 30 godina iznosila bi približno 560 eura.
Dvije medijalne plaće tada su zajedno iznosile oko 1310 eura, pa bi rata odnosila gotovo 43 posto kućnog dohotka.
Danas je stan dvostruko skuplji, ali...
Danas isti takav stan prema kalkulatoru stoji oko 200.000 eura, odnosno više nego dvostruko. Međutim dvije medijalne plaće zajedno su porasle na približno 2660 eura, a efektivna kamatna stopa na stambene kredite pala je na oko 3,3 posto.
Procijenjena rata kredita iznosila bi oko 865 eura, odnosno približno 33 posto dohotka takvog para.
Drugim riječima, cijena novog stana od 2016. porasla je 107 posto, medijalne plaće 102 posto, ali rata kredita samo oko 55 posto. Razlog su upravo niže kamatne stope.
Brkljača ističe da se njihov utjecaj često zanemaruje kada se govori o priuštivosti nekretnina.
Imate 20.000 eura? Računica se mijenja
Veliku razliku čini i vlastita ušteđevina.
Ako isti par ima 20.000 eura, odnosno deset posto cijene stana, i kreditom financira preostalih 90 posto, procijenjena rata pada s oko 865 na približno 780 eura.
To predstavlja oko 29,3 posto njihova dohotka, čime bi se spustili ispod praga od 30 posto koji kalkulator u početnim postavkama smatra priuštivim.