Ćorić je ocijenio da su makroekonomske projekcije za 2027. optimistične, osobito kada se usporede s očekivanjima za Europsku uniju i eurozonu. Ipak, upozorio je da bi daljnja eskalacija ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku mogla poremetiti gospodarske prognoze.

Inflacija bi trebala usporiti već početkom godine

Govoreći o kretanju cijena, ministar je izrazio očekivanje da će se inflacijski pritisci smanjiti već u prvom tromjesečju 2027.

'Kako smo i najavili, brojke za 2027. su optimistične, dobre, posebice ukoliko se stavljamo u kontekst Europske unije, odnosno eurozone, znatno bolje', rekao je Ćorić na HTV-u.

Objasnio je da Vlada očekuje slabljenje utjecaja ranijih poskupljenja na godišnju stopu inflacije, ali i stabilizaciju cijena nafte.

'Što se tiče inflacije, očekujemo da prvi kvartal donese ispuhivanje nekih baznih učinaka, smirivanje cijena nafte i, samim time, umanjenje inflacijskih pritisaka', poručio je.

Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku najveći su rizik

Kao najveću prijetnju ostvarenju proračunskih projekcija Ćorić je izdvojio mogućnost dodatne eskalacije geopolitičkih sukoba. Posebno je upozorio na rat u Ukrajini i sukobe na Bliskom istoku, koji utječu na cijene energenata, trgovinu i gospodarsku neizvjesnost.

'Ne vjerujem da može biti značajnijih rizika ukoliko ne dođe do eskalacije geopolitičkih okolnosti', rekao je.

Dodao je da su dva aktualna sukoba stvorila iznimno složeno međunarodno gospodarsko okruženje. Prema njegovoj procjeni, ako ne dođe do dodatnog pogoršanja sigurnosne situacije, Hrvatska bi trebala ostvariti planirane gospodarske pokazatelje.

Za obranu oko milijardu i pol eura, izdvajanja će nastaviti rasti

Jedna od važnijih stavki proračuna odnosi se na ulaganja u obranu i sigurnost. Ćorić je rekao da je za obranu izdvojeno oko 1,5 milijardi eura te odbacio tvrdnje da je zbog povećanih vojnih izdvajanja bilo potrebno smanjivati sredstva drugim sektorima.

'Ne bih rekao da je trebalo rezati. Naše makroekonomsko ostvarenje, odnosno realizacija, ove godine otvorila je prostor za povećanje i prihodovnih i rashodovnih stavki, kako ove, tako i u narednim godinama', objasnio je.

Prema njegovim riječima, dio dodatnih proračunskih sredstava usmjeren je upravo u jačanje obrambenih sposobnosti.

'Oko milijardu i pol eura, i vjerujem da je taj novac potrošen na dobar način', rekao je.

Potvrdio je i da će Hrvatska nastaviti povećavati izdvajanja za obranu zbog preuzetih obveza u okviru NATO-a. 'Naša izdvajanja za obranu prelaze dva postotna boda, međutim, postoje neke obveze koje smo preuzeli i u narednom razdoblju, kao i kod drugih zemalja članica NATO-a, možemo očekivati povećanje tih izdvajanja', izjavio je.

Sindikatima ponuđeno povećanje osnovice od 3,5 posto

Ministar se osvrnuo i na pregovore sa sindikatima državnih i javnih službi o plaćama i materijalnim pravima za 2027. godinu. Vlada je ponudila kumulativno povećanje osnovice za obračun plaća od 3,5 posto te dodatak za troškove prehrane od 50 eura do kraja godine. Ćorić smatra da je ponuda usklađena s proračunskim mogućnostima države.

'Držimo da je to realna i dobra ponuda koja s jedne strane odražava itekako dobru volju Vlade za povećanje prava u javnim i državnim službama, a s druge strane realne okolnosti u kojima funkcioniramo', rekao je.

Sindikati državnih službi trebali bi ponudu razmotriti na svojim tijelima, dok su sindikati javnih službi pokrenuli postupak mirenja pred Gospodarsko-socijalnim vijećem. Nastavak mirenja očekuje se sljedećeg tjedna.

Deficit ispod tri posto BDP-a

Govoreći o državnim financijama, Ćorić je istaknuo da Vlada namjerava zadržati proračunski deficit ispod tri posto bruto domaćeg proizvoda. Takvu fiskalnu disciplinu smatra važnom za stabilnost javnih financija, kreditni rejting Hrvatske i troškove zaduživanja.

'Mi to uspijevamo već deset godina, izuzev 2020., kad smo imali COVID krizu', rekao je.

Dodao je da su stabilan fiskalni okvir i smanjivanje javnog duga pridonijeli poboljšanju međunarodnog položaja hrvatskog gospodarstva.

Prema njegovim riječima, bolji kreditni rejting omogućuje povoljnije uvjete zaduživanja. Ipak, upozorio je da na kamatne stope utječu i šira kretanja na europskim financijskim tržištima, na koja Hrvatska ne može samostalno utjecati.

Građani u pet dana upisali milijardu eura trezorskih zapisa

Ćorić je istaknuo i velik interes građana za državne vrijednosne papire. Kao primjer naveo je aktualno izdanje jednogodišnjih trezorskih zapisa, u kojem je već nakon pet dana dosegnut planirani iznos od milijardu eura.

Takav odaziv, smatra ministar, pokazuje povjerenje građana u državne financije.

Hoće li građani 2027. živjeti bolje?

Na izravno pitanje očekuje li da će građani iduće godine živjeti bolje nego danas, Ćorić je odgovorio potvrdno, ali uz naglasak da je riječ o njegovim očekivanjima.

'Ja se tome nadam i u to vjerujem, prije svega u kontekstu smanjenja inflacijskih pritisaka, povećanja standarda i gospodarskog rasta', rekao je.

Dodao je da bi ulaganja predviđena državnim proračunom trebala pridonijeti daljnjem razvoju gospodarstva i jačanju njegove otpornosti. Prema ministrovim riječima, provedba planiranih projekata i Vladinih gospodarskih politika trebala bi otvoriti prostor za nastavak rasta.

Nakon ljeta moguć rebalans proračuna

Ćorić je na kraju razgovora najavio i mogućnost rebalansa državnog proračuna nakon ljeta 2027. godine. Objasnio je da je riječ o uobičajenoj prilagodbi proračunskih stavki dinamici provedbe projekata i potrebama pojedinih ministarstava.

Ne očekuje, međutim, velike promjene.

'Taj rebalans, vjerujem da će se dogoditi u standardno vrijeme i da neće donijeti ništa spektakularno', zaključio je ministar financija.