Hrvatska narodna banka očekuje smirivanje inflacijskih pritisaka sljedeće godine, no guverner Ante Žigman upozorava da međunarodne okolnosti i dalje predstavljaju najveću nepoznanicu. Rast cijena energije, izazvan geopolitičkim sukobima, znatno je otežao nastojanja da se inflacija vrati prema ciljanih dva posto.

'Bez tih geopolitičkih šokova imali bismo umjerenu stopu inflacije između dva i tri posto', rekao je Žigman za HRT.

Posebno je izdvojio kretanje cijena nafte. Podsjetio je da je barel prije godinu dana stajao oko 60 dolara, dok je prije dva tjedna njegova cijena dosegnula 110 dolara. Takve oscilacije, upozorava, utječu na troškove energije, prijevoza, proizvodnje i drugih usluga, a posredno i na cijene koje plaćaju građani.

Hrvati se i dalje snažno zadužuju

Govoreći o kreditiranju građana, Žigman je potvrdio da stope rasta zaduživanja ostaju dvoznamenkaste, iako HNB već primjećuje određeno usporavanje. Središnja banka sredinom godine pooštrila je mjere kreditiranja kako bi smanjila rizik od prekomjernog zaduživanja kućanstava.

'U prvoj fazi, sredinom godine, pooštrili smo mjere zaduživanja građana, prije svega zbog toga što smo zabilježili visoke stope zaduživanja. One su još uvijek dvoznamenkaste. Želimo osigurati da se građani zadužuju održivo te da u slučaju krize i dalje mogu otplaćivati kredite', objasnio je guverner.

Cilj tih mjera nije potpuno zaustavljanje kreditiranja, nego sprječavanje situacija u kojima građani preuzimaju financijske obveze koje dugoročno ne mogu podmirivati.

Žigman je istaknuo da je važno očuvati i stabilnost banaka, osobito u razdoblju povećane međunarodne neizvjesnosti.

Od 20. studenoga nova pravila kreditiranja

Guverner se osvrnuo i na nova zakonska pravila koja počinju stupati na snagu 20. studenoga. Njima se dodatno uređuje zaštita građana prilikom podizanja kredita, a obuhvaćaju se i određeni oblici financiranja izvan klasičnog bankovnog sustava.

'Pokušava se obuhvatiti i onaj dio koji se ne odnosi na banke. Nama je cilj da se građani održivo zadužuju te da banke budu stabilne i održive', naglasio je Žigman.

Novi propisi donose dodatne obveze vjerovnicima pri procjeni kreditne sposobnosti, jasnijem informiranju potrošača i sprječavanju prezaduživanja. Za pojedine kategorije pružatelja usluga predviđeni su prijelazni rokovi.

ECB dvaput povećao kamatne stope: Što to znači za građane?

Europska središnja banka ove je godine u dva navrata povećala ključne kamatne stope, nastojeći obuzdati inflaciju potaknutu rastom cijena energenata. Prema Žigmanovim riječima, inflacija cijena energije dosegnula je približno 20 posto.

Unatoč povećanju kamatnih stopa ECB-a, guverner zasad ne očekuje znatnije posljedice za većinu hrvatskih građana koji otplaćuju postojeće kredite.

Razlog je velik udio kredita s fiksnim kamatnim stopama. Kod takvih kredita promjene referentnih kamatnih stopa ne povećavaju automatski ugovorenu kamatu i mjesečnu ratu tijekom razdoblja u kojem je stopa fiksna.

Žigman dodaje da ni među poduzećima zasad nije zabilježeno snažnije prelijevanje povećanja referentnih stopa na troškove zaduživanja.

'Naše banke vrlo su likvidne. Imaju mnogo prostora i u mogućnosti su nuditi povoljne kamatne stope', istaknuo je.

Cijene usluga i dalje rastu

Iako HNB očekuje usporavanje ukupne inflacije, pojedine kategorije cijena i dalje predstavljaju izazov. Posebno se to odnosi na usluge, kod kojih je stopa inflacije dosegnula 7,5 posto.

Žigman je upozorio da upravo u tom segmentu postoje stalni pritisci na rast cijena, dok će kretanje cijena hrane djelomično ovisiti i o vremenskim prilikama te poljoprivrednoj proizvodnji.

'U 2027. očekujemo smirivanje, iako svake godine imamo pritisak na rast cijena usluga. Cijene hrane zbog određenih klimatskih okolnosti mogu biti više, ali zasad nemamo nikakvih pokazatelja zbog kojih bismo trebali biti zabrinuti', rekao je.

Prema trenutačnim procjenama, ukupna inflacija u Hrvatskoj sljedeće bi se godine trebala spustiti na približno tri posto.

Žigman o odlasku Christine Lagarde

Guverner je komentirao i najavljeni prijevremeni odlazak predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde, koja bi dužnost trebala napustiti osam mjeseci prije isteka svojega mandata. Žigman smatra da takva promjena nije neuobičajena i da ne bi trebala utjecati na temeljne ciljeve monetarne politike.

'ECB ima jasan cilj, a to je inflacija od dva posto u srednjem roku', poručio je.

Dodao je da se kao mogući nasljednici spominju dvojica iskusnih središnjih bankara, jedan iz Španjolske i drugi iz Nizozemske. Bez obzira na promjene na čelu institucije, Žigman očekuje nastavak monetarne politike usmjerene na stabilnost cijena.

Javni dug pada, ali proračunska disciplina ostaje važna

Komentirajući prijedlog državnog proračuna za 2027., Žigman je naglasio da kao guverner HNB-a ne želi ocjenjivati pojedinačne fiskalne odluke Ministarstva financija. Ipak, izdvojio je važnost održavanja proračunskog manjka u granicama europskih fiskalnih pravila te nastavka smanjivanja javnog duga.

'Iznimno je važno da je deficit i dalje na razini od tri posto. To je važno i zbog kreditnih agencija te makroekonomske situacije. Javni dug u Hrvatskoj ispod je 60 posto, ide prema 55 posto BDP-a i jedan je od najnižih u eurozoni', istaknuo je.

Prema njegovim riječima, stabilne javne financije omogućuju državi da lakše reagira u slučaju novih gospodarskih poremećaja.

'Jako je važno da postoji prostor za mjere u slučaju nastavka geopolitičkih napetosti kako bi se suzbila inflacija', zaključio je guverner HNB-a.