Cijene stanova u Hrvatskoj nastavljaju rasti, a posebno snažan skok bilježi Zagreb. Prosječna cijena kvadrata novogradnje u glavnom gradu dosegnula je 3518 eura, što je čak 560 eura, odnosno oko 19 posto više nego prije godinu dana
U ostatku Hrvatske prosječna cijena kvadrata novog stana iznosi 2994 eura, što predstavlja godišnji rast od devet posto, odnosno oko 240 eura.
Za mnoge, osobito mlađe kupce, vlastiti stan tako postaje sve teže dostižan.
'Jako teško. Uz ovakve cijene i plaće... teško“' rekao je Antonio za Dnevnik Nove TV, dok je Viktorija iz Zagreba poručila da će mnogi, uz današnje troškove života, „do pedesete živjeti s roditeljima“.
vezane vijesti
U Zagrebu je 3500 eura tek početak
Prosječni iznosi pritom ne otkrivaju koliko kvadrat može koštati na traženijim lokacijama.
Stručnjak za tržište nekretnina Sanjin Rastovac kaže da je početna cijena zagrebačke novogradnje danas najmanje oko 3500 eura po kvadratu, a na rubnim dijelovima grada približava se 4000 eura.
'Kad idemo na Trešnjevku, već pričamo o šest do sedam tisuća eura, a ako idemo u centar, idemo i prema 10 tisuća eura. Jednostavno, premalo je toga na tržištu i kupci su voljni i te cijene platiti', kaže Rastovac.
Na rast cijena, dodaje, utječu poskupljenje kvalitetnih građevinskih parcela, dugotrajno ishođenje dozvola te rast cijena materijala i radova.
Poskupjele i adaptacije
Troškovi renoviranja također snažno rastu. Vlasnik građevinske tvrtke Dragan Martinović navodi da su pojedini proizvodi u samo nekoliko godina gotovo udvostručili cijenu.
Kao primjer navodi WC školjke koje su nekoć stajale između 75 i 90 eura, a danas se za njih plaća 150 do 200 eura. Poskupjele su i kade, tuš-kabine, opeka te željezo, čija se tržišna cijena često mijenja.
Split još skuplji
Visoke cijene nisu zagrebačka posebnost. U Splitu je prosječna početna cijena novogradnje oko 5000 eura po četvornom metru.
Predstavnik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović objašnjava da velik dio potražnje dolazi i od kupaca koji stanove ne kupuju isključivo za stanovanje, nego kao investiciju.
'Još uvijek stambene nekretnine služe kao investicija, pa neki ljudi imaju mogućnost i plaćaju takve cijene, a neki ne', rekao je.
Prodaja ipak pada
Unatoč rastu cijena, broj transakcija ide u suprotnom smjeru. U odnosu na prošlu godinu prodano je 22 posto manje nekretnina.
Istodobno su cijene starijih stanova na mnogim lokacijama gotovo sustigle novogradnju. Rastovac smatra da dio vlasnika starijih stanova nerealno određuje cijene uspoređujući ih s novim stanovima.
'Ako je novogradnja pet tisuća eura, onda smatraju da njihov stan u starogradnji vrijedi isto. Ta logika ne drži vodu', kaže te dodaje da bi uređeni stan u starogradnji na istoj lokaciji, prema nepisanom tržišnom pravilu, trebao biti oko 20 posto jeftiniji od novogradnje.
