Iako u određivanju iznosa mirovina najveću ulogu imaju godine staža i uplaćeni doprinosi, postoje i iznimke. Neki su naime radili toliko dugo i uplaćivali tolike doprinose da im se iznos mirovine morao ograničiti.

Tako, primjerice u Njemačkoj, prema podacima iz izvješća savezne vlade, samo 65 osoba prima najvišu mirovinu dozvoljenu zakonom. Ona, s obzirom na vrijednost jednog mirovinskog boda od 40,79 eura, trenutno iznosi oko 3511,80 eura.

U Njemačkoj se najviša mirovina određuje temeljem godišnje granice doprinosa (96.600 eura), a ona se potom dijeli s prosječnim godišnjim bruto dohotkom (50.493 eura). Time se dobije 1,91 mirovinski bod, što vrijedi 78,04 eura. Kad se to pomnoži s 45 godina, koliko iznosi maksimalni radni staž u Njemačkoj, dobiva se svota od 3511,80 eura.

'Vrlo je malo zaposlenih koji su cijeli radni vijek od 45 godina zarađivali na razini gornje granice doprinosa. Realno, većina ljudi u prvim godinama karijere, tijekom školovanja i prakse, ima znatno niže prihode', prenosi Fenix-magazin.de navode stručnjaka iz VermögensZentruma.

Poseban zakon

Slična je situacija i u Hrvatskoj. Kako bi se spriječilo pretjerano izdvajanje za mirovine, one su ograničene posebnim zakonom. Tako se Zakon o najvišoj mirovini, koji je u ovom obliku na snazi još od 1. siječnja 1999. godine, odnosi na one određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ali i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (ZOHBDR) te Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom državnom saboru, kojim se određuju 'saborske' mirovine.

Određivanje svote najviših mirovina jednako je kao i sa svima drugima po redovitim propisima - množe se osobni bodovi, mirovinski faktor i aktualna vrijednost mirovine. No osobni bodovi za određivanje najviše mirovine utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž osiguranika pomnoži s 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom.

U teoriji netko tko je radio 40 godina trenutno može računati na najviše 2062,64 eura. No u praksi je situacija nešto drugačija. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u svibnju je zabilježio 1044 umirovljenika koji su svoju najvišu mirovinu dobili temeljem zakona koji je vrijedio do 1999. godine. Njihova mirovina u prosjeku iznosi 1566,62 eura i ostvarena je za prosječnih 35 godina, dva mjeseca i sedam dana staža.

Oni koji su ostvarili mirovinu po trenutnom zakonu, a takvih je 1692, u prosjeku primaju 1498,74 eura za 37 godina, četiri mjeseca i 24 dana staža. Dakle razlika je jasna.

Usklađivanje i oporezivanje

Zanimljivo, prosječno više od ovih svota ima 681 osoba – umirovljeni zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor, koji su primili 2250,58 eura, ali i 120 umirovljenih redovitih članova HAZU-a, kojima je u lipnju na račune u prosjeku sjelo 1964,22 eura.

Svima će se mirovine uskoro uskladiti i to po novoj formuli, a ona odsad uzima u obzir faktor rasta prosječnih bruto plaća i inflacije u omjeru 85:15 u korist većeg faktora rasta. Iako trenutno nisu dostupni svi podaci koji čine formulu usklađivanja potpunom, čelnik HSU-a Veselko Gabričević početkom ovog mjeseca procijenio je da bi usklađivanje trebalo iznositi 6,7 posto.

Uzevši to u obzir, najviša mirovina za umirovljene do 1999. godine trebala bi iznositi u prosjeku 1671,58 eura, a onih umirovljenih nakon 1. siječnja te godine 1599,16 eura. Limit za najvišu mirovinu bi se pak trebao pomaknuti na 2200,84 eura.

Ipak, treba reći da na tu svotu dolazi i porez. U Njemačkoj se, primjerice, od iznosa mirovine oduzima porez na dohodak, kao i doprinosi za zdravstveno osiguranje te njegu i skrb, a u Hrvatskoj su sve mirovine veće od 600 eura, koliko trenutno iznosi osobni odbitak, podložne oporezivanju.

Porez na dohodak za mirovine obračunava se u iznosu od 50 posto niže stope poreza, a ona iznosi između 15 i 23 posto, ovisno o tome živi li osoba na području općine, grada, sjedišta županije ili Grada Zagreba.