Iako premijer Andrej Plenković uvjerava da zbog povećanih izdvajanja za obranu, koja do 2035. godine trebaju doseći pet posto BDP-a, neće biti ugrožena socijalna davanja, europska sredstva koja su dosad služila za socijalne mjere, pa i mirovine, već se usmjeravaju za obrambenu industriju. To je dovelo do bojazni da mirovine i socijalna davanja u budućnosti neće rasti tempom kojim bi rasla u mirnodopsko vrijeme
Čelnici zemalja članica NATO-a su potkraj lipnja donijeli odluku o povećanju izdvajanja za obranu. Tako bi svaka država trebala izdvojiti pet posto svog BDP-a, umjesto dosadašnjih dva posto, do 2035. godine. Tri i pol posto BDP-a ići će na naoružanje, a preostalih 1,5 posto na razvoj infrastrukture, civilne obrane, ali i opreme za dvojnu upotrebu.
Razlog tomu je američko smanjenje udjela izdvajanja za NATO. Administracija Donalda Trumpa tvrdi da je SAD dosad ulagao dvije trećine ukupne svote obrambenog proračuna, zbog čega su pritisak stavili na europske zemlje. Strah od Rusije i neujednačen stav europskih čelnika urodio je plodom, pa će sve europske zemlje, osim Španjolske, za obranu izdvajati više nego dvostruki iznos od trenutnog.
vezane vijesti
U Hrvatskoj je već sve odlučeno
Govoreći o Hrvatskoj, to bi značilo da bi Hrvatska, umjesto dosadašnjih 1,862 milijarde eura, do 2035. godine morala izdvojiti 4,655 milijardi eura.
Premijer Andrej Plenković ranije je rekao kako je Vlada odlučila da će do 2027. godine izdvajati 2,5 posto BDP-a, a do 2030. tri posto, čime se 3,5 posto izdvajanja za obranu ne čini tako nedostižnim do 2035. godine.
Ministar obrane Ivan Anušić dodao je da se preostalih 1,5 posto odnosi na izgradnju infrastrukture, poput zračnih, riječnih i pomorskih luka, cestovnih i željezničkih pravaca te objekata za smještaj vojske i Civilne zaštite, nadzor granice, policiju, vatrogasce...
Moguće je da će Hrvatska ojačati svoju vojnu industriju i ulažući više u tvornice koje se već sad bave proizvodnjom oružja i vojne opreme.
Ugrožena socijalna davanja
No kako će to povećanje izdvajanja za obranu utjecati na druga državna davanja, naročito ona socijalna? Premijer Plenković već je naglasio da to neće ići nauštrb socijale, zdravstva i mirovina.
Europska konfederacija sindikata (ETUC) odaslala je baš takvo upozorenje, naglasivši da povećana izdvajanja za obranu ne bi smjela dovesti do ugrožavanja životnog standarda. Istaknuli su da je potrebno zaštititi proračunske izdatke za socijalu jer su sredstva iz europskih programa kohezije i oporavka već preusmjerena prema obrambenom sektoru.
'Sjetimo se da se Europska komisija zadužila za programe oporavka od pandemije, u nas poznat kao Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO), a ne države, i proslijedila sredstva članicama. Tako će najvjerojatnije biti i za ovo najavljeno povećano financiranje obrane', ustvrdio je bivši SDP-ov ministar financija Boris Lalovac.
Hoće li se dirati novac za mirovine?
Dakle novac za mirovine ne bi trebalo dirati, kao što se to dogodilo devedesetih, piše Glas umirovljenika. No Hrvatska je dio novca iz NPOO-a koristila za povećanje najniže mirovine te novi model obiteljske mirovine.
Logika tvrdi da povećanjem izdvajanja za jednu stavku ostaje manje novca za sve ostalo, pa tako i mirovine. Posljedično to znači da bi mirovine u budućnosti mogle biti niže nego što bi potencijalno mogle biti da su sva sredstva na raspolaganju, odnosno – neće rasti tempom kojim bi rasle u mirnodopskim vremenima.
Najavljeno povećanje najnižih mirovina za tri posto te invalidskih za 10 posto moglo bi biti posljednje u sljedećim godinama. To znači da bi rast umirovljeničkog standarda mogao ovisiti isključivo o usklađivanjima.
Nije zgorega spomenuti da država već sad ima problema s isplatom inkluzivnog dodatka, ali i da je razlika između visina plaća i mirovina među većima u Europi, čak i s novcem iz fondova EU-a.
Najgore je od svega to što nitko ne može predvidjeti što će se događati u budućnosti. Ako ruska prijetnja popusti, tvrde iz NATO-a, onda će se odluka o izdvajanju pet posto BDP-a za obranu najvjerojatnije revidirati.
