Digitalizacija je pojam koji najčešće vežemo uz reformu javne uprave, ali i uz napredak u poslovanju brojnih tvrtki u Hrvatskoj. Dosad smo zabilježili određene pomake, ali još ima područja u kojima bismo mogli biti bolji.

Na to se može svesti zaključak izvješća o napretku država članica EU-a za 2025. godinu u okviru Digitalnog desetljeća. Riječ je o sveobuhvatnoj analizi digitalne infrastrukture, vještina, kibernetičke sigurnosti te digitalizacije poduzeća, ali i javnih usluga za sve članice Europske unije, pa tako i Hrvatsku.

Značajan napredak, čak i 'kvantne skokove', Hrvatska je zabilježila u izgradnji optičkih i 5G mreža te jačanju kibernetičke sigurnosti.

Investicijski ciklus telekom sektora

Tako je pokrivenost optičkim mrežama (FTTP) porasla sa 62,1 posto u 2023. na 75,4 posto lani, a mrežama vrlo velikog kapaciteta (VHCN) od 78,93 posto Hrvatska se približila prosjeku EU-a od 82,49 posto. Pokrivenost 5G mrežom je na impresivnih 94,2 posto, što je u razini europskog prosjeka, iako smo po tom kriteriju tek 19. u Uniji. Po označenom 5G spektru, Hrvatska je na 100 posto s Njemačkom i Slovenijom. Iznad ili oko europskog prosjeka još smo u udjelu 5G SIM kartica u populaciji, jer ih već posjeduje 34,8 posto građana (dvostruko više nego prethodne godine), a u Europi je taj prosjek na 35,56 posto.

'Telekom sektor je u posljednjih nekoliko godina u značajnom investicijskom ciklusu, a u posljednjih godinu dana investicije su rekordne u optičku infrastrukturu i VHCN mreže, i to u urbanim područjima, a dio i u ruralnim područjima uz podršku sufinanciranih programa, što je omogućilo da Hrvatska po pokazatelju pokrivenosti raste gotovo tri puta brže od prosjeka EU-a. Tako velika i snažna ulaganja omogućila su Hrvatskoj kvantni skok od pet mjesta u samo godinu dana i to prema pokazatelju koji je svim članicama EU-a bitan i svi ulažu značajna sredstva u izgradnju infrastrukture', istaknuo je Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-ICT).

Nacionalni plan puta za Digitalno desetljeće ima 31 mjeru, s proračunom od ukupno 634,73 milijuna eura. Jačanje ulaganja u digitalnu infrastrukturu ponajprije se odnosi na izdvajanja putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u kojemu je Hrvatska izdvojila čak 20 posto sveukupnih sredstava za digitalnu transformaciju, što iznosi 1,4 milijarde eura, dok je još 755 milijuna eura stiglo iz kohezijskih fondova.

'Hrvatska pokazuje značajnu razinu ambicije u svom doprinosu Digitalnom desetljeću, postavivši 13 nacionalnih ciljeva, od kojih je 77 posto dobro usklađeno s ciljevima EU-a za 2030. godinu. Zemlja umjereno dobro prati svoje putanje, pri čemu je 63 posto njih na pravom putu (na temelju putanja za 2024. godinu definiranih za svih osam analiziranih ključnih pokazatelja uspješnosti). Hrvatska je ispunila 50 posto od 12 preporuka koje je Komisija izdala 2024. godine uvođenjem nekih promjena kroz nove mjere', stoji u sažetku izvješća Europske komisije za našu državu.

Uspostavljanje sigurne infrastrukture

Iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (MPUDT) ističu da je u tijeku projekt ulaganja u mreže državne informacijske infrastrukture, čija je ukupna vrijednost 45.391.312 eura, od čega je većina sufinancirana iz NPOO-a.

'Ciljevi projekta su uspostavljanje sigurne mrežne infrastrukture na postojećim i novim lokacijama na kojima institucije pružaju usluge građanima ili poslovnim subjektima, osiguranje mrežnih kapaciteta primjerenih potrebama suvremenog informacijskog društva te povećanje sigurnosti cijele državne informacijske infrastrukture', poručuju iz Ministarstva.

Iz HAKOM-a pak ističu da je krajem 2024. završeno 20 projekata za izgradnju mreža sufinanciranih iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

'Projekti su temeljeni na Planovima razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI), izrađenim sukladno Okvirnom nacionalnom programu za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja. Njima je ukupno obuhvaćeno 118 jedinica lokalne i regionalne samouprave, s ukupno 146.000 kućanstava, odnosno 197.000 adresa', dodaju.

Digitalizacija olakšava život, ali ne koriste je svi

Provedba svih mjera propisana je Strategijom digitalne Hrvatske do 2032. godine. No, unatoč sve razvijenijoj mreži, Hrvatska zaostaje po pitanju digitalne obrazovanosti stanovništva te razini digitalizacije poduzetništva i javne uprave.

Prema posebnom Eurobarometru o Digitalnom desetljeću iz ove godine, 81 posto Hrvata misli da im digitalizacija svakodnevnih javnih i privatnih usluga olakšava život. Što se tiče djelovanja javnih vlasti, 90 posto njih smatra važnim suzbiti i ublažiti problem lažnih vijesti i dezinformacija na internetu, a po pitanju konkurentnosti, 91 posto ocjenjuje važnim osigurati to da europske tvrtke mogu rasti i biti sposobne za globalnu konkurenciju.

No s nešto manje od 60 posto osoba koje posjeduju barem osnovne digitalne vještine te 25 posto ljudi s iznadprosječnim digitalnim vještinama te 82 posto ljudi s internetskim znanjima - sve mahom mlađim građanima u urbanim sredinama - kaskamo za Europom. Đuranović je upozorio i na to da kaskamo s korištenjem novostvorene digitalne infrastrukture, a naročito se to odnosi na poslovni sektor.

'Korištenje optičke infrastrukture brzine barem 1Gbit/s je četiri puta niže od prosjeka EU-a i s manjim rastom od drugih zemalja. Ovako nisko korištenje digitalne infrastrukture je sistemski problem Hrvatske te ga je potrebno rješavati uz pomoć države. Potrebno je uvesti, i to što prije, sufinancirane programe za građane kojima se potiče potražnja za korištenjem optičkih mreža. Izgrađene mreže, ako nisu dovoljno korištene, a to je danas slučaj, neće biti isplative, a time i daljnja ulaganja neće biti smislena. Plan vaučera za optiku postoji, ali tek u 2027., što je prekasno s obzirom na značajne investicije koje je posljednjih godina poduzeo telekom sektor', istaknuo je Đuranović.

Iz resornog ministarstva poručuju da je jačanje digitalnih vještina i pismenosti bitan preduvjet za primjenu novih tehnologija. Stoga naglašavaju da je ključno osigurati programe osposobljavanja za male i srednje poduzetnike, ali i njihove zaposlenike. Dosad je proveden Program obrazovanja za stjecanje mikrokvalifikacije za temeljne digitalne vještine, a nastao je prema Europskom okviru digitalnih vještina.

'Program je namijenjen radno aktivnom stanovništvu, nezaposlenima i zaposlenima te je dostupan putem vaučera. Provodit će ga ustanove za obrazovanje odraslih i može se izvoditi kao formalan ili kao neformalan program. Teme se temelje na dva skupa ishoda učenja, od kojih se jedan odnosi na korištenje digitalnih javnih usluga, s ciljem da polaznici programa savladaju korištenje portala e-Građani', navode iz Ministarstva.

Dugotrajni nedostaci

'Kako bi maksimalno iskoristila digitalnu tranziciju, Hrvatska se mora uhvatiti u koštac s trajnim nedostacima u infrastrukturi na rubu mreže, digitalizaciji malih i srednjih poduzeća, primjeni naprednih tehnologija i podršci tvrtkama s visokim rastom', stoji u izvješću EK.

Đuranović ističe nužnost ulaganja dodatnih sredstava za sufinanciranje ulaganja u razvoj optičkih mreža u ruralnim krajevima te rješavanje problema s kojima se sektor telekomunikacija u Hrvatskoj suočava već godinama.

'To su legalizacija povijesne infrastrukture, koja je preduvjet za daljnja ulaganja u infrastrukturu, parafiskalni nameti poput prava puta, koji predstavljaju veliko opterećenje za pojedine operatore, te svakako ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola za gradnju te rješavanje problema vezanih uz prostorne planove jer onemogućuju gradnju digitalne infrastrukture u nekim područjima Hrvatske', naglasio je zamjenik predsjednika HUP-ICT-a.

Problem je niska razina digitalizacije malih i srednjih poduzeća, unatoč vidljivom napretku u posljednjih godinu dana. Iako država svojim programima potiče ICT zajednicu da nudi rješenja poduzetnicima, to očito nije dovoljno.

'Ono što pouzdano znamo to je da je interes malih i srednjih poduzetnika kao korisnika te tvrtki iz ICT sektora višestruko veći od dostupnih sredstava', istaknuo je Đuranović.

Iz Ministarstva uprave pak ističu da je najveća prepreka digitalizaciji malih i srednjih poduzeća – pristup novcu. Govoreći o vaučerima, tijekom 2023. i 2024. godine provedena su tri kruga prijava za vaučere za digitalizaciju.

'Pristup financijskim sredstvima i poticajima jedna je od prepreka digitalizacije malih i srednjih poduzeća zbog troškova usvajanja i primjene novih tehnologija. Stoga Vlada RH i financijske institucije mogu olakšati pristup financiranju putem bespovratnih sredstava, zajmova s niskim kamatama i poreznih poticaja posebno osmišljenih za digitalna ulaganja. Javno-privatna partnerstva mogu ulagati u taj proces kroz fondove za digitalne inovacije usmjerene na potporu malim i srednjim poduzećima u nabavi i provedbi digitalnih alata, kao što su platforme za e-trgovinu, računalstvo u oblaku, kibernetička sigurnost i automatizacija', poručuju iz resornog ministarstva.

Nužna 'evanđelizacija' umjetne inteligencije

No da nešto nije u redu, pokazuje podatak da samo 11,76 posto poduzeća upotrebljava umjetnu inteligenciju, što je niže od prosjeka EU-a, ali i daleko od ciljeva za 2030. godinu, kad bi AI trebalo koristiti 20 posto domaćih poduzeća. To je i dalje daleko od europskog cilja od 75 posto.

'Vezano za razvoj novih tehnologija, a posebno AI-ja, ne možemo biti zadovoljni pokazateljima. Potrebna nam je sveobuhvatna strategija i plan na kojem trenutno radi Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u suradnji, između ostalog, s HUP-om. Također, ICT sektor mora preuzeti aktivnu ulogu u suradnji s državom u oblikovanju ekosustava koji će biti podržavajući za razvoj i implementaciju AI rješenja u poduzećima, ali i u javnoj upravi. S druge strane, država, ali i poduzetnici iz ICT sektora moraju raditi na svojevrsnoj 'evanđelizaciji' umjetne inteligencije kod građana', ustvrdio je Đuranović.

Stoga ne čudi to da EK, između ostalog, preporučuje jačanje interoperabilnosti i jednostavnosti korištenja javnih usluga kako bi se potaknulo ljude i poduzeća da ih više koriste te razvoj ciljanih programa i poticaja za povećanje usvajanja rješenja u oblaku, umjetnoj inteligenciji te u analizi podataka u malim i srednjim poduzećima.

Toga su svjesni i u MPUDT-u, navodeći da se, osim sa složenim tehnologijama, brojna poduzeća suočavaju s nedostatkom adekvatne tehničke podrške, pa i složenim regulatornim okvirom. Stoga naglašavaju važnost jasnih pravnih smjernica te poticanja prilagođenih digitalnih alata. Jedna od ideja je stvaranje ne samo regionalnih centara za potporu, već i klastera ili mreža, gdje će poduzeća biti povezana s pružateljima tehnologijama, istraživačkim institucijama i drugim, većim poduzećima.

'Potrebno je osigurati jasan i poticajan regulatorni okvir. To uključuje osiguravanje jasnih pravila i procedura, zaštitu podataka, racionalizaciju postupaka e-potpisa i e-fakturiranja te smanjenje birokratskih opterećenja za donošenje digitalnih usluga. Sudjelovanjem u digitalnim platformama i većim tržištima kao što je EU može se proširiti doseg tržišta malih i srednjih poduzeća te njihova integracija u globalne lance vrijednosti', navode iz Ministarstva.

No prije toga treba jačati osnovne digitalne vještine, proširiti programe osposobljavanja, usavršavanja i zadržavanja za ICT stručnjake, ojačati usklađenost s potrebama tržišta rada i suzbiti odljev mozgova kako bi se zaštitio hrvatski 'digitalni cjevovod talenata'.

U ostvarenju navedenih ciljeva trebala bi pripomoći i u svibnju osnovana Stručna radna skupina za izradu Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije, a ona je već prepoznala ključne izazove u digitalizaciji Hrvatske.