U prvom tromjesečju iduće godine planirane su izmjene Zakona o radu, najavilo je nadležno ministarstvo. Jedan od glavnih razloga za izmjene jest usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s Konvencijom Međunarodne organizacije rada, i to posebno u dijelu koji se odnosi na korištenje godišnjeg odmora
Hrvatska je Konvenciju MOR-a br. 132 potpisala još 2002. godine, no njezine odredbe nikada nisu u potpunosti ugrađene u nacionalne propise. Ta konvencija, primjerice, propisuje da se dio plaćenog godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju od najmanje dva radna tjedna mora omogućiti i iskoristiti najkasnije u roku od godinu dana, dok se ostatak može koristiti najkasnije u roku od osamnaest mjeseci od kraja godine u kojoj je ostvareno pravo na odmor.
vezane vijesti
Na temelju tih odredbi, a pod utjecajem presuda Suda Europske unije, hrvatski su sudovi u više slučajeva presuđivali u korist radnika, dosuđujući im šire pravo od onoga koje sada jamči Zakon o radu — uključujući dulji rok za prijenos tzv. starog godišnjeg odmora.
Zbog toga se u Ministarstvu rada i socijalne skrbi razmatra izmjena prema kojoj bi radnik bio obvezan iskoristiti najmanje dva tjedna godišnjeg odmora u kalendarskoj godini za koju mu je dodijeljen – primjerice, tijekom 2026. – dok bi preostali dio mogao iskoristiti u sljedećih 18 mjeseci, odnosno sve do 30. lipnja 2028. godine. Time bi se mogućnost korištenja starog godišnjeg odmora produljila za čak godinu dana, budući da sadašnji zakon propisuje krajnji rok do 30. lipnja naredne godine, piše Jutarnji list.
'To svakako ide u korist radnika, ali poslodavcima stvara dodatne organizacijske poteškoće. Valjalo bi pritom donijeti jasna pravila koja bi poslodavcima omogućila nesmetano planiranje rada te predvidjeti razdoblje prilagodbe kako bi se tvrtke na vrijeme mogle organizirati', poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
