TKO JE KRIV?

HFP na zajmovima izgubio više od milijardu kuna

  • Autor: Z. Korda
  • Zadnja izmjena 26.05.2011 20:40
  • Objavljeno 27.05.2011 u 07:00
hfp

hfp

Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovacev / CROPIX -cropix-

Godišnje izvješće o poslovanju Hrvatskog fonda za privatizaciju, koje je nakon 13 godina nedjelovanja, Nadzorni odbor predstavio Hrvatskom saboru, otkriva katastrofalno financijsko upravljanje fondom u proteklih gotovo 20 godina. Iz prezentiranih podataka je vidljivo je da je fond služio kao 'samoposluga' propalim tvrtkama u koje je nepovratno 'upumpano' više od milijardu kuna

Od 1997. HFP je kroz kratkoročne zajmove tvrtkama u većinskom vlasništvu države isplatio 1,58 milijardi kuna, a do istih trgovačkih društava uspio je naplatiti svega 331,8 milijuna kuna ili 21 posto odobrenih pozajmica. Najveći dio kratkoročnih zajmova (1,23 milijarde kuna) završio je u stečajnoj masi propalih tvrtki poput crikveničkog Jadrana, riječkog Croatia linea ili Sušionice iz Vrpolja.

Početkom travnja HFP otišao u povijest

Početkom travnja Hrvatski fond za privatizaciju prestao je postojati, a s radom je započela Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), koja je nastala ujedinjavanjem HFP-a i Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Na predstavljanju nove institucije ravnatelj Vedran Duvnjak obećao je puno efikasnije upravljanje državnom imovinom i donošenje znatno veće financijske koristi za državu. Međutim, nedugo nakon osnivanja AUDIO-a Duvnjak je smijenjen, a na njegovo mjesto došla je Iva Galić.

Zbog nemogućnosti naplate, HFP je otpisao 381,75 milijuna kuna, 201,2 milijuna kuna pretvorio je u temeljni ulog, a 374,4 milijuna kuna još uvijek vodi kao potraživanje. Unatoč katastrofalnoj naplati, HFP je samo pet i pol milijuna kuna potraživanja sudski utužio.

U izvješću koje je potpisao predsjednik nadzornog odbora Goran Marić opisuje se praksa odobravanja zajmova, koja nije imala nikakvog ekonomskog opravdanja. Konstatira se da trgovačka društva kojima HFP odobrava zajmove, u pravilu zajmove ne vraćaju već traže odgodu što fond odobrava i sklapa nove ugovore na godinu dana.

Koliki su razmjeri pretrpljene štete na račun poreznih obveznika, svjedoči podatak da su gubici koje je fond ostvario neracionalnim kreditiranjem 'bolesnih' tvrtki veći od ukupnih dividendi koje su uplatile 'zdrave' tvrtke u 17-godišnjem razdoblju. Dok su gubici odobreni za preživljavanje 'klinički mrtvih' kompanija premašili milijardu kuna, u istom razdoblju na račun fonda sjelo je svega 906,7 milijuna kuna dividende.

Zanimljivo je da nadzornici, unatoč ocjeni da se praksa odobravanja kratkoročnih zajmova za plaće radnicima, pokazala nesvrsishodnom, u izvješću nisu postavili pitanje odgovornosti čelnih ljudi HFP-a, već su zaključili da su za neracionalno poslovanje odgovorne Uprave tvrtki kojima su odobravani zajmovi.

'Uočen je nedostatak potrebne razine odgovornosti uprava i nadzornih odbora trgovačkih društava kojima HFP odobrava kratkoročne zajmove, ali i nedostatak jasnijih poslovnih strategija, izostanak jasne poslovne politike, jasnih poslovnih ciljeva i planova. Istodobno, često su se u trgovačkim društvima donosile neracionalne i ekonomski neopravdane poslovne odluke', navodi se u izvješću.

Krediti HFP-a odobreni su 151 tvrtki, a čak polovica zajmova završila je kod 10 kroničnih gubitaša, od kojih su neki već završili u stečaju. Najviše kratkoročnih zajmova, u iznosu od 190,6 milijuna kuna odobreno je vukovarskom Borovu, a slijede vinkovačka tvrtka Vinka (107,4 milijuna kuna), Vjesnik (94,5 milijuna kuna), Belje (86,4 milijuna kuna), crikvenički Jadran (60,1 milijun kuna), Željezara Split (54,7 milijuna kuna), Croatia line (51,9 milijuna kuna), vukovarski Vupik (51,2 milijuna kuna), Željezara Sisak (49,7 milijuna kuna) te Dalmacijavino (48,6 milijuna kuna).

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi