Njemački profesor, Christoph Ph. Schließmann kritički se osvrnuo na zbivanja u hrvatskom turizmu, navodeći iskustva koje je doživio tijekom svog 18-godišnjeg ljetnog boravka na Braču. Na njegove je tvrdnje odgovorio ekonomist Petar Vušković, koji je i sam s Brača
Njemački profesor, Christoph Ph. Schließmann, već 18 godina dolazi ljetovati na Brač. Ondje je kupio i kuću. No, promjene koje je s vremenom doživio boraveći na tom dalmatinskom otoku, nagnale su ga da napiše pismo.
Njega je prenio portal Kroatien Nachrichten, a potom i svi domaći mediji. Schließmann u pismu na raznim primjerima ističe da problem nisu samo visoke cijene u ugostiteljstvu, što je omiljena tema svakog ljeta, već sve prisutniji osjećaj da se odnos domaćina prema dugogodišnjim gostima sve više svodi samo na to koliko će gosti potrošiti novca.
Osnovni mehanizmi tržišta
Na njegove je opaske, također poduljim pismom reagirao i ekonomski analitičar Petar Vušković. Osim s profesionalne strane, on je i osobno doživio pismo njemačkog stručnjaka, jer je i sam rodom s Brača. Stoga je osjetio potrebu obratiti se Schließmannu i dati mu svoje viđenje svega što se događa na Braču.
"Koliko sam razumio, Vi ste stručnjak za strateško upravljanje u ekonomiji, pa vjerujem da ćete razumjeti i moj pogled na promjene koje su se dogodile na Braču i u Hrvatskoj. Razumijem Vaš nostalgičan pogled na nekadašnji način života na našim otocima. Nekada su određeni resursi i usluge doista bili jeftiniji i dostupniji. Međutim, Hrvatska je u međuvremenu prošla, i još prolazi kroz veliku gospodarsku i društvenu transformaciju. Upravo zato neke pojave koje u svom osvrtu promatrate kroz prizmu nekadašnjeg načina života treba promatrati i kroz prizmu današnje tržišne ekonomije", poručio je Vušković Schließmannu.
Potom se osvrnuo na Nijemčevu kritiku o vezovima, koje ove godine nije uspio dobiti. "Ako je potražnja za vezovima danas višestruko veća nego prije, a njihov je broj ograničen, sasvim je prirodno da njihova cijena raste i da ih je potrebno ranije rezervirati. To nije hrvatska posebnost, nego osnovni mehanizam tržišta. Kada je potražnja veća od ponude, cijena raste", udijelio mu je lekciju Vušković.
vezane vijesti
Trebaju li tuševi biti besplatni?
Pritom ga je iznenadilo što Schließmann smatra da bi tuševi trebali biti besplatni, jer "voda košta. Koštaju vodovodne cijevi, pumpe, održavanje sustava, odvodnja i cijela komunalna infrastruktura koja omogućuje da se Vi na otoku možete slobodno istuširati. Ako tu uslugu ne plaća korisnik, onda je netko drugi mora platiti. A na otoku to vrlo često plaćamo mi – otočani", upozorio ga je te nastavio:
"Kada govorimo o plaćanju, upravo tu dolazimo do zanimljivih usporedbi s Frankfurtom. U Frankfurtu se javni WC plaća. Na Braču to nije slučaj. U mnogim restoranima u Njemačkoj vrlo često ćete platiti i kuver (le couvert), dok to u bračkim konobama u kojima jedete nije praksa. Na Braču možete otići u brojne prekrasne uvale i na plaže bez ulaznice. Možete otići na Vidovu goru, gdje je jedan od najljepših vidikovaca, bez toga da za pristup plaćate ulaznicu – za razliku od brojnih turističkih i prirodnih atrakcija u Njemačkoj i drugdje u Europi.
Ne Braču ako žednite, ne morate nužno kupovati ni vodu. Voda iz slavine je dostupna i dobra, pa je izbor na Vama. To nije čest slučaj na usporedivim mediteranskim otocima pa ni u nekim gradovima južne Europe. Dakle, kada uspoređujemo cijene i dostupnost pojedinih usluga, nije korektno izdvojiti samo ono što je na Braču danas skuplje nego nekada, a zanemariti sve ono što je i dalje besplatno ili znatno dostupnije nego na mnogim drugim europskim destinacijama", naglasio je hrvatski ekonomist.
Nije presudna cijena, nego kvaliteta
Upozorio ga je da je sam istaknuo da nije presudna cijena, nego kvaliteta.
"Kada gost ruča na Braču u konobi, na terasi, uz more, na čistom zraku, s pogledom na Jadran i u ambijentu koji mu pruža iskustvo koje ne može dobiti u Frankfurtu, tada ne plaća samo hranu. Plaća lokaciju, ambijent, atmosferu i iskustvo. To je također tržišna vrijednost.
Brač više nije Brač od prije dvadeset godina, kao što ni Hrvatska više nije Hrvatska iz vremena socijalističkog gospodarstva.
Ne možemo istodobno željeti veće plaće, viši standard, razvijen turizam, bolju infrastrukturu, kvalitetnije usluge, veća ulaganja i veću kupovnu moć, a očekivati da cijene ostanu na razini nekog prošlog vremena. Neke cijene možda jesu napuhane, ali ih ipak 'tržište plaća'. To je bit tržišne ekonomije", poručio je Vušković.
Nostalgija nije ekonomski model
Dodao je da ljudi mogu žaliti za vremenom kad je život bio jednostavniji, a neke stvari jeftinije. Iako razumije tu nostalgiju, Vušković ističe da nostalgija nije ekonomski model.
"Dakle, nemojmo od Brača stvarati mjesto u kojem se baš sve naplaćuje. Ali isto tako, ne možete očekivati da nešto što do tada niste plaćali u budućnosti zauvijek ostane besplatno. Tu ste licemjerni, jer ste se naučili dobro zarađivati u Frankfurtu a 'jeftinije trošiti' u Hrvatskoj. Naš standard se polako izjednačava s europskim prosjekom. Hrvatska je treća na svijetu po rastu bogatstva (vrijednosti imovine) u zadnjih pet godina. Dakle, stvari se mijenjaju u našu korist premda je još mnogo izazova. Prihvatite to. Ekonomski rast je omogućio i višu cijenu rada te iste čistačice koju spominjete. Ukoliko je u Frankfurtu plaćate 20-30 eura po satu, vjerujem da Vam je neće biti problem plaćati isto i u Hrvatskoj", istaknuo je Vušković i na kraju ipak njemačkom profesoru poslao pomirljivu poruku:
Postoji mnogo toga što je besplatno
"I za kraj, da Vas potpuno ne rastužim – na Braču još uvijek postoji mnogo toga što je besplatno. U mnogim mjestima na otoku tuševi su i dalje besplatni, primjerice u Sutivanu. U Postirima je parking besplatan.
A ako Vas ipak uhvati nostalgija za starim Bračem, postoji nešto što Vam mogu obećati: pjesma s prijateljima u konobi ne košta ništa. I vjerujem da će tako ostati besplatna zauvijek.
Uživajte u Braču, njegovim uvalama, plažama, konobama, ljudima i – prije svega – pjesmi s prijateljima. Lijepo Vas pozdravljam s Brača", zaključio je svoje pismo ekonomist Petar Vušković.
