Iako je inflacija u srpnju usporila, nema razloga za opuštanje. Najnovije poskupljenje goriva te najavljeno dizanje cijena plina vjerojatno će utjecati na daljnje kretanje cijena, pa se inflacija možda i neće spustiti prema željama ministra financija Tomislava Ćorića
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu inflacije u srpnju. Na godišnjoj razini cijene su rasle za 3,9 posto, a u odnosu na lipanj pale su za 0,2 posto.
Pritom su u proteklih 12 mjeseci najviše rasle cijene energije (12,2 posto), usluga (8,5 posto) te hrane, pića i duhana (0,5 posto). Tijekom mjeseca na izmaku najviše su poskupjele usluge (1,5 posto), hrana, piće i duhan te energija (0,4 posto svaka).
Ministar financija Tomislav Ćorić poručio je da je 'pozitivan trend zadovoljavajući i ohrabrujući, ali nećemo biti zadovoljni dok ne svedemo stopu inflacije na razine u eurozoni'.
Naime ona se smanjuje već tri mjeseca zaredom. U svibnju je iznosila 5,2 posto, a u lipnju 4,5 posto. No Ćorić je istaknuo kako očekuje da bi u prvom kvartalu sljedeće godine razina inflacije u nas trebala biti na razini eurozone, što je trenutno nešto manje od tri posto. Europska središnja banka pak smatra da njena održiva stopa iznosi oko dva posto.
'I dalje je inflacija visoka. Hrvatska i dalje ima višu inflaciju od prosjeka EU-a zbog snažne domaće potražnje, rasta plaća, visokih cijena usluga, posebno u turizmu, te poskupljenja energije. Dio inflacije uvozimo, ali dio stvaramo i sami kroz domaće gospodarske okolnosti', primijetio je ekonomski analitičar Petar Vušković.
Energija predvodi poskupljenja
Posebno strši podatak da je energija od srpnja prošle godine dosad poskupjela za 12,2 posto. No ne treba zaboraviti da su protekle jeseni i zime bila dva kruga poskupljenja struje zbog popuštanja mjera Vlade. Uz to, najavljeno je povišenje cijena plina, no građani su najviše osjetili variranje cijena goriva, što je kulminiralo ovotjednim novim poskupljenjem.
Odmah se stvorila bojazan da bi to moglo učiniti skupljim prijevoz, ali i mnoge robe i usluge povezane s njim. Vušković ističe da bi to mogao biti ključan faktor zbog kojeg inflacija neće usporiti tempom koji Ćorić priželjkuje.
'Poskupljenje energenata povećava troškove proizvodnje, prijevoza i usluga pa postoji rizik prelijevanja na druge cijene. Ne očekujem novi snažan inflacijski val, ali skuplja energija mogla bi usporiti daljnji pad inflacije tijekom jeseni. Problem je to što se prvi put do sada poslovna klima se mijenja na lošije. Jesen će biti izazovna', smatra ekonomist Vušković.
Stagnacija 'ljetne inflacije'
No do jeseni ima još vremena. Obično je tijekom ljeta, odnosno na vrhuncu turističke sezone, stopa inflacije rasla iz mjeseca u mjesec. Ekonomisti su se proteklih godina razbacivali terminom 'ljetne inflacije' kako bi pokazali utjecaj povećane potražnje za turističkim uslugama na kretanje cijena u cijeloj zemlji, no ovog ljeta trend je obrnut, iako usluge i dalje 'drže cijenu'.
'Usporavanje inflacije usred turističke sezone pokazuje da tržište postaje osjetljivije na cijene, ali može biti i signal nešto lošije turističke potrošnje, odnosno sezone', upozorio je Vušković, aludirajući na ranije pozive premijera i ministra turizma za racionalnijim određivanjem cijena.
Ništa od godišnjeg odmora
S obzirom na to da se u prvom dijelu godine inflacija popela i iznad pet posto, Vlada je odlučila uvesti antiinflacijske mjere koje se odnose na promjene u paušalnom oporezivanju obrtnika i dijela turističkih iznajmljivača te regulaciju administrativnih cijena, ali i uvođenje poreza na prekomjerne marže za dio srednjih i velikih poduzetnika. Vraćeno je i ograničenje cijena goriva.
'Vladine mjere sigurno su ublažile dio udara na građane, osobito ograničavanjem cijena energenata i određenih proizvoda. Međutim one same nisu dovoljne. Dugoročno su za nižu inflaciju ključni veća produktivnost, jača konkurencija i odgovorna fiskalna politika', dodao je ekonomist.
Na komentare da se ukidanjem tih državnih mjera ne bi ništa dogodilo, ministar Ćorić je poručio kako je vrijeme da svi idu na godišnji odmor. No Vušković tvrdi da još treba puno raditi.
'Razloga za paniku nema, ali nema ni za opuštanje. Inflacija jest usporila, no i dalje je znatno viša od prosjeka europodručja. Dok se ne približimo razini od oko dva posto, prerano je govoriti da je problem riješen', zaključio je.