Poduzetnik kojeg portal predstavlja samo imenom Christoph tvrdi da Hrvatsku ne promatra kao turist koji je stigao na nekoliko dana. Nakon gotovo dva desetljeća dolazaka na Brač, prijateljstava i uključivanja u lokalni život, otok doživljava kao drugi dom. Upravo zato, kaže, sve teže prihvaća smjer u kojem se razvija hrvatski turizam, prenosi Fenix.de.

'Teško mi je to ekonomski opravdati'

Kao jedan od najočitijih problema ističe cijene u ugostiteljstvu. Navodi primjere ćevapčića ili pljeskavice za 20 do 25 eura te odreska za 35 eura. Uspoređujući Brač s Frankfurtom, jednim od skupljih njemačkih gradova, kaže da mu kao poduzetniku nije jasno kako jednostavan obrok na otoku može stajati koliko i obrok u središtu Frankfurta.

Pritom naglašava da nije riječ o tome mogu li si strani gosti priuštiti takve cijene. Problem vidi u odnosu cijene i onoga što gost dobiva za nju. Njegov je dojam da se sve češće ispituje granica do koje se cijena može povećavati prije nego što gost jednostavno odustane.

Simbol promjene pronašao u tušu na plaži

Promjene, tvrdi, ne primjećuje samo u restoranima. Kao naizgled banalan, ali za njega znakovit primjer spominje javni tuš u uvali koju godinama posjećuje.

Nekada se nakon kupanja ondje moglo besplatno isprati morsku sol, a danas se korištenje tuša naplaćuje euro. Sam iznos, kaže, nije problem. Pitanje je mora li baš svaki dio boravka na moru postati proizvod koji se naplaćuje.

'Sve više osjećamo da smo samo gosti'

Još više od cijena smeta mu, navodi, postupan nestanak osjećaja pripadnosti koji je izgradio tijekom gotovo dva desetljeća dolazaka na otok. Nakon godina provedenih među lokalnim stanovništvom više se nije osjećao turistom, no sada ima dojam da se taj odnos mijenja.

'Sve više osjećamo da smo samo gosti od kojih se očekuje da potroše puno novca', poručio je u pismu.

Upozorava da bi Hrvatska, pokušavajući iz turizma izvući sve veću kratkoročnu zaradu, mogla izgubiti upravo ono zbog čega su joj se brojni strani gosti godinama vraćali – jednostavnost, gostoljubivost i osjećaj osobnog odnosa s domaćinima.

'Nismo tražili Saint-Tropez nego Brač'

Njemački poduzetnik smatra da Hrvatska ne treba pokušavati postati nova Azurna obala niti kopirati ekskluzivne destinacije.

Upravo suprotno, tvrdi da su on i brojni drugi dugogodišnji gosti dolazili zbog autentičnosti mjesta poput Brača. Visoka cijena sama po sebi, upozorava, ne pretvara jednostavno jelo u luksuzno niti konobu u luksuzni restoran.

Na kraju apelira na ugostitelje i lokalne vlasti da razmišljaju dugoročnije. Cijene se, poručuje, mogu ponovno sniziti, kuće obnoviti, a ceste popraviti. Puno je teže ponovno izgraditi povjerenje i osjećaj dobrodošlice jednom kada se izgube.