ZBOG PRODUBLJIVANJA DEFICITA

Država se vani mora zadužiti za barem 1,5 mlrd eura

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 20.02.2009 08:50
  • Objavljeno 20.02.2009 u 08:49
Vlada Ekonomsko vijeće

Vlada Ekonomsko vijeće

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX /

Zaduženje će vjerojatno biti kombinacija obveznica i izravnog ugovaranja inokredita, pri čemu kod potonjeg cijena vjerojatno ne bi bila izražena samo u kamati već bi uključivala i vezanu trgovinu

Premda Vlada i dalje odbija temu rebalansa, Poslovni dnevnik piše kako to ne znači da se potiho već ne revidiraju pojedine stavke proračuna.

Navodno je dosad pronađeno oko milijardu kuna prostora za uštede, a taj posao još traje pa bi i konačni 'ugriz' mogao biti veći. Ipak, kad se predviđenom deficitu doda značajan podbačaj prihoda za koje se trenutno procjenjuje da bi u odnosu na plan mogli biti oko pet milijardi kuna manji, jasno je i da je problem produbljivanja deficita daleko veći.

To pak znači ili da bi se za značajnije uštede ipak morao srušiti, primjerice, tabu zamrzavanja plaća u javnom sektoru ili pratećeg indeksiranje mirovina (premda bi se sad već u najboljem slučaju uštede na masi plaća bile upola manje od godišnjeg skora, tj. maksimalno oko milijardu kuna) ili da će se država u inozemstvu morati zadužiti dvostruko više nego što je planirano proračunom.

Drugim riječima, umjesto za oko 800 milijuna eura, procjenjuje se da bi u inozemstvu trebalo pribaviti oko 1,5, a moguće i do dvije milijarde eura. U poslovnoj zajednici stoga jedini suvisao odgovor na Vladinu nevoljkost za većim rezovima potrošnje nalaze u Sanaderovoj uvjerenosti da je u stanju naći novac kod inozemnih poslovnih i razvojnih banaka.

S obzirom na iznose o kojima se govori, moguće je da bi se to pokušalo učiniti kombinacijom obveznica i izravnim ugovaranjem inokredita, pri čemu kod potonjeg cijena vjerojatno ne bi bila izražena samo u kamati već bi uključivala i vezanu trgovinu s primjesama političko-ekonomskih interesa.

U međuvremenu, kako bi ublažili udare gospodarske krize Vlada je odlučila ubrzati uobličavanje nekih konkretnih akcija. Objava Hrvatske banke za obnovu i razvitak o pokretanju novog programa kreditiranja proizvodnje usvojenoj na prekjučerašnjoj sjednici Nadzornog odbora upravo je na tom tragu.

Usto, premijer je za ponedjeljak sazvao sastanak s predstavnicima najvećih državnih poduzeća, kako bi se definirao 'model povećanja njihove likvidnosti'. Vlada namjerava posredovati s ciljem skraćivanja rokova plaćanja na 60-ak dana, a znatno duljim postojećim rokovima uvelike pridonose poduzeća poput HAC-a i HEP-a.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi