ključa na istoku

Drvari na nogama zbog Talijana, no vukovarski gradonačelnik ima druge planove

18.09.2017 u 14:55

Bionic
Reading

Hrvatski drvari su na nogama zbog najave talijanske Florian grupe koja u Vukovar planira investirati 25 milijuna eura u tvornicu parketa te zaposliti oko 500 ljudi. Strahuju kako je riječ o pogodovanju na štetu hrvatske drvne industrije. Koplja se lome već više od godinu dana, a u Vukovaru za takav projekt, pored one talijanske, postoje još dvije ponude investitora

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava ne poriče značenje i zadovoljstvo zbog takve investicije za grad na Dunavu. Otkriva kako ima tri obvezujuća pisma namjere s garancijama banaka, planom izgradnje i otkupa zemljišta. Osim talijanske Florian grupe, za dolazak u Vukovar zainteresiran je Darko Pervan, Hrvat iz Švedske koji slovi za najvećeg izumitelja u svijetu drvne industrije, kao i Ri Petrol.

'U glavi nam je model, koji artikuliramo s hrvatskom Vladom, da se ide s natječajem za količinu drvne mase, prema kojemu se moraju ispuniti uvjeti o finalizaciji proizvoda, broju zaposlenih i visini njihova dohotka. Nadam se da će se uspjeti otvoriti radna mjesta s plaćama koje će ljudima omogućiti život i ostanak na ovom području, a ne da one iznose 2.500 kuna', objasnio je za tportal kriterije za koje se prilikom izbora investitora zalaže gradonačelnik Vukovara Ivan Penava.

Iz Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK pak talijansku investiciju smatraju problematičnom jer od države uvjetuje osiguravanje 50.000 kubika hrasta godišnje, dok prema Pismu razumijevanja Hrvatskih šuma, koje regulira dodjelu sirovine, maksimalna količina trupaca koju jedna tvrtka može dobiti za novo ugovaranje iznosi 20.000 kubika.

'Tvrtka Spačva, koja je na području naše županije, ima puno veće kvote. I pojedine ih tvrtke imaju, ali suština priče je finalizacija proizvoda. To je ono što zastupamo. One tvrtke koje finaliziraju proizvod i zapošljavaju najviše ljudi, a drvetu daju dodatnu vrijednost, imaju pravo na te količine. Kao grad ne bismo imali prevelikog interesa da se ne radi o investiciji u Vukovaru', tumači nam Penava, napominjući kako se oni nalaze u Spačvanskom bazenu, najvećem bazenu hrasta lužnjaka u Europi, ali da tek 32 posto tog vrijednog drveta ostaje unutar granica Vukovarsko-srijemske županije, dok 68 posto odlazi izvan nje, kao i granica Hrvatske.

Ključ problema, smatra on, nije drvna masa, koje ima dovoljno.

'Što je viši stupanj finalizacije, znači šesti ili sedmi, donosi veći broj zapošljavanja u odnosu na nekoga tko je prvi i samo posiječe trupac i izveze ga. Tu se kriju brojke i ono zbog čega smo ljuti jer, na žalost, nikome ne smije biti u interesu štititi izvoznike, odnosno ljude koji izvoze sirovinu i na tome zarađuju silan novac. Cijena hrasta u Hrvatskoj je 150 eura, a vani između 350 do 400 eura po kubiku. To samo znači da, na 10.000 kubika, dva milijuna eura netko stavi u džep na bazi ove količine drva koju mi potražujemo', računa on.

  • +3
Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava Izvor: Pixsell / Autor: Goran Ferbezar

Investitori su spremni, ali se čeka konačna odluka hrvatske Vlade o kvoti koja će se dodijeliti Vukovaru te raspisati natječaj prema kojemu bi bili dužni otvoriti pogon i radna mjesta u njemu.

'Po mom sudu, najjači među njima je Darko Pervan, vlasnik više od 1600 patenata u svijetu. Po meni bi to bila najljepša priča', kaže nam Penava.

Pervana su mediji prozvali Steveom Jobsom drvne industrije. Jedan je od najbogatijih Hrvata te slovi za najvećeg izumitelja u svijetu drvne industrije. Na njegovu popisu izuma je vodoravni mehanički spoj, klik sustav za povezivanje laminata, parketa, LVT-a i ostalih podnih obloga.

Prije desetak godina krenuo je s investiranjem u Hrvatsku i prvo je kupovao nekretnine, vile i ljetnikovce na dubrovačkom području, a sada se okrenuo i hrvatskoj drvnoj industriji, u koju je uložio oko sto milijuna eura. Kupio je ogulinsko Tehno drvo, kojemu je promijenio ime u Bjelin te mu pripojio pogon u Bjelovaru. U Vukovaru namjerava otvoriti proizvodni pogon. Cilj mu je postati najveći proizvođač podnih obloga na svijetu. Uz pogone u Hrvatskoj i Švedskoj, gradio bi pogone u Sjevernoj Americi. Do 2012. u Hrvatsku planira uložiti dodatnih sto milijuna eura.