'Očekuje se da će se dugoročno obrazac više inflacije u srednjoj i istočnoj Europi nastaviti', rekao je Dombrovskis predstavljajući proljetne ekonomske prognoze Europske komisije. Naveo je dva glavna razloga za to - veći udio energije u potrošačkoj košarici, što znači da promjene cijena energije imaju jači utjecaj na inflaciju i kupovnu moć kućanstava te dinamičniji rast plaća, što pojačava inflacijske pritiske.

Komisija u proljetnim prognozama predviđa da će inflacija u EU-u ubrzati na 3,1 posto s prošlogodišnjih 2,5 posto, a sljedeće godine trebala bi pasti na 2,4 posto. U europodručju inflacija bi trebala ubrzati 3 posto s prošlogodišnjih 2,1 posto, a sljedeće godine pasti na 2,3 posto.

Istodobno u zemljama srednje i istočne Europe inflacija će biti osjetno viša. U Rumunjskoj bi se ove godine trebala ubrzati na 7 posto s prošlogodišnjih 6,8 posto, a sljedeće pasti na 3,7 posto. Slijedi Hrvatska, gdje bi inflacija sa 4,4 posto trebala ubrzati na 4,6, a sljedeće pasti na 2,7 posto. U Estoniji i Litvi ove godine se očekuje inflacija od 4,4 posto, a sljedeće bi trebala pasti na 2,9, odnosno 2,7 posto. U Slovačkoj bi ove godine inflacija trebala porasti na 4,3 posto, a sljedeće usporiti na 3,2 posto, u Bugarskoj se ove godine očekuje inflacija od 4,2 posto, a sljedeće 2,6 posto.

Jedina iznimka u srednjoj i istočnoj Europi je Češka gdje je inflacija ispod prosjeka EU-a, ove godine se očekuje 2,7 posto, a sljedeće blago ubrzanje na 2,8 posto. Dombrovskis je rekao da je sukob na Bliskom istoku izazvao novi energetski šok s velikim utjecajem na globalno i europsko gospodarstvo, potaknuo inflaciju i potresao ekonomsko raspoloženje. Cijene nafte skočile su 65 posto iznad razine prije sukoba, a plina 50 posto.

Jedna od posljedica je i pogoršanje fiskalne situacije u državama članicama EU-a zbog usporavanja rasta i povećanja rashoda, većih izdataka za obranu i za servisiranje duga. Osim toga, mnoge države članice uvele su fiskalne mjere kako bi ublažile utjecaj rastućih cijena energije.

Zbog povećanja deficita raste i omjer duga prema BDP-u prosječno u EU-u, koji će s prošlogodišnjih 82,8 posto sljedeće godine narasti na 85,3 posto. Ukupno je deset država članica imalo veći deficit od dopuštenih 3 posto BDP-a prošle godine, a do sljedeće godine taj bi broj trebao narasti na 13. Najveći deficit ove godine očekuje se u Poljskoj (6,5 posto), Mađarskoj i Rumunjskoj (6,2 posto), Belgiji (5,2 posto), Francuskoj (5,1 posto).

Deficit opće države dosegnuo je prošle godine 3 posto BDP-a zbog naglog povećanja javnih ulaganja, rasta plaća u javnom sektoru i većih rashoda za socijalnu pomoć. Hrvatska je u tom pogledu u znatno boljoj poziciji, prošle godine deficit opće države dosegnuo je 3 posto BDP-a, a ove se godine predviđa da će se neznatno smanjiti na 2,9 posto BDP-a. Uz to ima i znatno manji omjer javnog duga u BDP-u.

'Zdrave javne financije ključna su prednost za očuvanje makroekonomske stabilnosti u sve nepredvidljivijem i izazovnijem svijetu. Moramo biti oprezni i zaštititi fiskalnu održivost', ističe Dombrovskis, dodajući da EU mora učiti iz prošle krize tako da umjesto horizontalnih, fiskalne mjere potpore usmjere prema ranjivim kućanstvima i poduzećima i da te mjere trebaju biti privremene.

Osim osnovnog scenarija za kretanje BDP-a i inflacije, Komisija je razradila i scenarij u slučaju dugotrajnog poremećaja u opskrbi i cijenama cijene energije. Po tom scenariju, cijene nafte i plina rasle bi do kraja 2026. i dosegle bi vrhunac od 180 dolara po barelu za naftu, odnosno 80 eura po megavat satu za plin.

To bi imalo vrlo ozbiljne implikacije za izglede rasta i inflacije u EU. Inflacija bi se izrazitije povećala i ostala visoka dulje vrijeme, premašujući osnovne projekcije za 0,3 postotna boda u 2026. i 1,1 postotni bod u 2027. Rast bi se otprilike prepolovio u odnosu na osnovni scenarij, i u 2026. i u 2027., kaže Dombrovskis.