tportalov vodič

Cijena bitcoina uzletjela je iznad 50.000 dolara. Što to uopće znači za ovu kriptovalutu i za što je sve možete koristiti?

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 17.02.2021 20:35
  • Objavljeno 17.02.2021 u 20:35
Bitcoin - ilustracija

Bitcoin - ilustracija

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: tportal, profimedia

Cijena jednog bitcoina ovog tjedna probila je granicu od 50.000 dolara. Proteklih godina ta je kriptovaluta nekoliko puta bila u centru pažnje svjetske javnosti nakon što joj je cijena dramatično rasla i isto tako padala. Ovaj put bitcoin je u nekoliko dana srušio sve prethodne rekorde i postao globalni fenomen nakon što smo ove godine imali dramatičan burzovni fenomen rata za cijenu dionice GameStopa i ostalih između forumaša s Reddita i hedge fondova s Wall Streeta

Što cijena bitcoina više raste, raste i interes javnosti i onih koji bi željeli brzo zaraditi ili barem znati što se to uopće događa. Uvodno treba reći da se bitcoin probio kao alternativa novcu, digitalna valuta za koju se ne zna tko je izdaje niti je itko regulira, ima je u ograničenom broju (sveukupno 21 milijun, od čega je 'izrudareno' nešto više od 18,5 milijuna) i koja je trebala biti prihvaćena kao sredstvo plaćanja za sve i svašta: naručivanje pizze, plaćanje frizera, pa i kupovinu automobila kakva je zabilježena lani u jednom domaćem auto salonu.

No unatoč ambicioznim počecima, bitcoin se nije probio u trgovačke centre i izgurao gotov ni transakcijski novac, ali je postao atraktivan kao investicijska klasa imovine, pogotovo nakon što mu je u nekoliko navrata cijena strelovito rasla. U takvim se prilikama za bitcoin 'zakvači' i ogroman broj malih ulagača kojima digitalne aplikacije nude da kupe stoti ili manji dio jednog bitcoina u nadi da će ubrzo zaraditi golem novac. Teško je ne prisjetiti se i stare američke burzovnjačke poslovice koja glasi: Kad vjetar puše, i purani lete.

Tko je 'izmislio', 'osnovao' ili 'plasirao' bitcoin - bio je to Satoshi Nakamoto. Nakamoto je, pretpostavlja se, pseudonim osobe koja je stvorila ovu kriptovalutu i pustila ju u promet. Nitko na svijetu ne zna je li Satoshi Nakamoto prava osoba, grupa osoba ili što već, postoje samo popularne teorije. Isto tako, vlasnici bitcoina su nepoznati, tržište nema nikakve regulative i, kao što je već bezbroj puta upozoravano, nitko ne može spriječiti dilere droge, robovlasnike ili teroriste da operu prljavi novac ulaganjem u kriptovalute.

No vratimo se u sadašnji trenutak i rast cijene bitcoina na 50.000 dolara. Zašto je uzletio baš sad?

Ulagač i poduzetnik Hrvoje Prpić za tportal je pojasnio kako je vrlo vjerojatni razlog uzleta cijene bitcoina između 40.000 i do 50.000 dolara izjava vlasnika Tesle Elona Muska da će njegova kompanija u tu kriptovalutu uložiti milijardu i pol dolara i prihvatiti je kao sredstvo plaćanja.

Hrvoje Prpić

Hrvoje Prpić

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak

Što se hrvatske kriptoscene tiče, Prpić kaže kako je ona jako živahna te da su Hrvati zainteresirani za tu vrstu ulaganja. 'Teško mi je procijeniti brojke, ali rekao bih da ima više od tisuću aktivnih ulagača i od 10.000 do 15.000 pasivnih ulagača', kaže nam Prpić i pojašnjava evoluciju bitcoina te zašto se on više ne promatra primarno kao alternativno sredstvo plaćanja.

'Ljudi često griješe po ovom pitanju. U svojem začetku on se promatrao kao nekakva zamjena za novac. S vremenom su ga ljudi počeli drugačije percipirati, ne kao nešto čime će se kupovati, nego kao nešto gdje ćete staviti višak novca koji vjerojatno nikad nećete potrošiti, kao što se to radi sa zlatom', kaže Prpić te nastavlja:

'Veći ulagači prije su uzimali po pet postotaka svojeg portfelja i kupovali zlato, a sada se ulaže u 'digitalno zlato', recimo - četiri posto portfelja i dalje je uloženo u zlato, a po jedan posto u bitcoin. Radi se o velikim iznosima novca koji naravno pumpaju vrijednost bitcoina, ali tržišna kapitalizacija zlata i dalje je dvadeset puta veća.'

Kretanje cijene bitcoina

Kretanje cijene bitcoina

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: tportal

Prpić pojašnjava kako je i ulaganje u zlato zapravo digitalno - nitko ne kupuje fizičke zlatne poluge, već certifikate kojima se dokazuje vlasništvo. 'Nitko nije siguran da zlato koje ste kupili fizički negdje i postoji i ima li ga dovoljno u svijetu. Za bitcoin se uvijek zna koliko ga je u opticaju, koliko će ga biti i kako je podijeljen. Bitcoin je uz ethereum najvažnija mreža kriptovaluta i one nose pola globalnog prometa, a sve ostale kriptovalute može se promatrati kroz sferu špekulacija', zaključio je Prpić.

Danas je vrlo lako kupiti bitcoin preko niza mobilnih aplikacija i servisa, poput najpopularnijih Coinbasea i Revoluta. No prije takve investicije potrebno je dobro razmisliti. Cijena bitcoina snažno fluktuira, kao što je navedeno, te jedna objava Elona Muska na Twitteru može mu podignuti ili spustiti cijenu za više tisuća dolara u sekundi.

Bitcoin je izgubio svoju prvotnu funkciju da postane alternativno sredstvo plaćanja i njime se u Hrvatskoj nema baš što puno kupiti osim ako planirate plaćati usluge i robe koje se nude na crnim internetskim tržištima zakopanim u dark webu. Da ste u prosincu 2017. uložili 1000 kuna u bitcoin, do prosinca 2019. izgubili biste 82 posto svojeg ulaganja, a opet, da ste držali novac u bitcoinu, do danas biste zaradili 200 posto. Fluktuacije ove valute su goleme i nitko ne preporučuje da velik dio svoje ušteđevine izlažete kriptotržištu.

  • +3

Rudnik kriptovaluta u Rusiji

Izvor: EPA / Autor: ANATOLY MALTSEV

Rudarenje bitcoina, njegovo 'vađenje iz prirode' posebna je priča. Bitcoini se rudare procesorskom snagom računala, za što su se dobrima pokazale grafičke kartice, najefikasnije za rješavanje nevjerojatno kompliciranih algoritama. Konfiguracije računala s nekoliko grafičkih kartica, takozvani rigovi, tj. platforme glavni su krivci za to što su cijene grafičkih kartica posljednjih godina odletjele u nebo, dok se proizvođači trude osigurati tražene količine.

Osim što su brutalno skupe, grafičke kartice troše velike količine struje i jako se zagrijavanju pa im je potrebno stalno hlađenje, stoga je tako prošli tjedan objavljena nevjerojatna informacija da digitalni rudari u potrazi za bitcoinom potroše 121 teravat-sati (TWh) godišnje, koliko na struju godišnje potroši i cijela Argentina.

Taj su podatak izračunali znanstvenici sa sveučilišta Cambridge pod pretpostavkom da kilovat struje košta pet dolarskih centi. Koliko je rudarenje neisplativo u Hrvatskoj, najbolje ilustrira činjenica da kod nas jedan kilovat struje košta gotovo kunu, zbog čega se velike rudarske baze nalaze u zemljama s jeftinijom strujom ili enklavama poput Kosova, u kojoj račune za struju podmiruje susjedna Srbija.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!