NITKO NE MISLI NA ŠTEDNJU

'Čačićeva' brojila u Zagrebu koristi samo 16 zgrada!

  • Autor: L. Filipović
  • Zadnja izmjena 21.09.2012 08:59
  • Objavljeno 21.09.2012 u 08:59
grijanje, radijator, razdjelnik

grijanje, radijator, razdjelnik

Izvor: Cropix / Autor: Cropix

Ugradnja elektroničkih razdjelnika topline ili 'brojila za grijanje', kako ih je neki dan prekrstio Radimir Čačić, u Zagrebu je krenula prije 14 godina. Ali što zbog inertnosti HEP Toplinarstva i gradskih vlasti, što zbog nezainteresiranosti građana, danas ih ima u samo 16 zgrada, od čega je 13 stambenih

Za usporedbu, u Rijeci, kao što smo jučer pisali, razdjelnici topline ugrađeni su u više od 3.800 stanova. Nositelj akcije bila je većinski gradska tvrtka Energo, dok su troškove od 7,6 milijuna kuna s potrošačima popola podijelili grad i Fond za zaštitu okoliša.

Kalorimetar se ne može ugraditi u starije zgrade

Kalorimetar ili individulano mjerilo toplinske energije (mjeri stvarnu količinu potrošnje) moguće je ugraditi samo u zgrade izgrađene nakon 2001. godine.

Instalacija u zgradama podignutim prije te godine izvedena je na način da je ugradnja kalorimetara praktički neizvediva te je najbolje rješenje za uštedu postavljanje elektroničkih razdjelnika, objašnjavaju iz HEP Toplinarstva.

Na naš upit o razdjelnicima iz HEP Toplinarstva smo dobili odgovor, s potpisom direktora Roberta Krkleca, kako se još 1998. započelo s njihovom ugradnjom u Zagrebu.

'Smatramo kako je projekt zaživio, ali ne u skladu s našim očekivanjima', kažu iz HEP-ove tvrtke priznajući da je broj malen, ali uz naglasak kako je prije svega na vlasnicima stanova da odluče žele li ugraditi razdjelnike.

Ukazuju na Pravilnik o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju prema kojem sve troškove nabave i ugradnje razdjelnika snose potrošači, odnosno suvlasnici stambenih zgrada.

Ipak, i iz HEP Toplinarstva sad najavljuju, potaknuti lavinom kritika zbog poskupljenja od 37 posto, kako rade na modelu kojim bi u suradnji s gradovima (uz Zagreb, to su Osijek, Sisak, Samobor, Velika Gorica i Zaprešić) i fondovima za energetsku učinkovitost građanima omogućili povoljniju ugradnju razdjelnika.

'Želimo izaći u susret potrošačima', poručuju u svom odgovoru HEP-ovci. Ipak, postavlja se pitanje što su čekali sve ove godine. A isto bi se moglo priupitati i zagrebačke gradske oce.

Elektronički razdjelnici topline u kombinaciji termostatskim ventilima donose uštedu od 10 do 30 posto. Trošak je po radijatoru oko 550 kuna. Najidealnije je kad ih ugrade svi vlasnici stanova jer tad zaista svi plaćaju onoliko koliko i potroše.

Pokazalo se da razdjelnici nisu isplativi u slučaju kad ih ima samo dio stanara jer oni tad i dalje plaćaju određeni udio ukupne potrošnje energije cijele zgrade. Razdjelnik, naime, ne mjeri točne količine potrošene energije, već njihove udjele.

Zbog toga je krajem prošle godine izmijenjen Pravilnik o obračunu troškova i uveden takozvani korekcijski faktor od 25 posto za one koji nemaju razdjelnik. Time se pokušava postići pravedan način obračuna i većim računima natjerati stanare bez razdjelnika, i to samo u zgradama gdje ih većina ima, da ih ugrade.

U Sloveniji je primjerice taj faktor bio čak 60 posto prije nego što je ugradnja razdjelnika postala zakonska obaveza.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi