I nakon aktualne korekcije cijene, zlato je u ovoj godini ostvarilo impresivan rast, osjetno nadmašivši većinu drugih imovinskih klasa. Za usporedbu, cijena mu je skočila od početka godine za 57 posto dok je dionički indeks S&P 500 porastao svega 17 posto.

Analitičari ističu da korekcija cijene ne mora nužno značiti da su dobra vremena završila, niti automatski da je to zlatna prilika za ulaganje. Sve ovisi o uzrocima pada i širem makroekonomskom kontekstu.

Čini se da je nekoliko katalizatora potaknulo preokret u kretanju cijene zlata. Nakon tako dugog razdoblja rasta mnogi investitori iskoristili su priliku za ostvarivanje profita, a čini se da je to potaknuto ublažavanjem nekih izvora neizvjesnosti koji su prethodno uzrokovali rast.

No analitičari se razilaze u prognozama daljnjih kretanja cijene. Neki smatraju da je aktualna korekcija dobra prilika za kupnju, a drugi da je to samo početak dužeg negativnog trenda.

Zašto bi korekcija mogla biti dobra prilika?

Budući da je zlato već znatno poraslo ove godine, a neki analitičari očekuju daljnji rast u 2026., manja korekcija sada može predstavljati ulaznu točku za dugoročnije ulaganje.

Optimisti ističu da su ključni pokretači potražnje za zlatom i dalje snažni. Geopolitički rizici (rat u Ukrajini, globalni trgovinski rat, kriza na Bliskom istoku) i dalje su prisutni te predstavljaju jadan od glavnih fundamentalnih pokretača pojačane potražnje za njim kao sigurnim utočištem.

Nastavlja se i proces dedolarizacije te se očituje u pojačanoj potražnji središnjih banaka za zlatom. Dodatni poticaj rastu njegove cijene dolazi i od pada tečaja dolara u odnosu na druge konvertibilne valute.

Ako kamatne stope u SAD-u budu i dalje na silaznoj putanji, to bi tu potražnju moglo još potaknuti.

I konačno, sve izvjesnija korekcija pregrijanih dioničkih tržišta mogla bi usmjeriti kapital prema zlatu i drugim sigurnijim klasama imovine.

Zašto bi cijena zlata mogla još pasti?

Dok fundamentalni pokretači poput geopolitičke neizvjesnosti ostaju snažni, neki analitičaru smatraju da je aktualna korekcija samo uvod u daljnji pad cijene zbog pregrijanosti tržišta.

Uz smanjivanje geopolitičkih napetosti, glavni argument koji govori u prilog pada potražnje za zlatom obuzdavanje je inflacije. Naime u razdobljima povišene inflacije potražnja za zlatom obično raste, a kada je niska, potražnja jenjava.

Neki analitičari smatraju da će središnje banke postupno smanjiti kupnju zlata nakon dostizanja planiranih zaliha.

Sudeći po zadnjim najavama američkog Feda, kamatne stope još bi neko vrijeme mogle ostati na povijesno visokim razinama, što smanjuje atraktivnost ulaganja u zlato.

Što treba učiniti pametni investitor?

Ulaganje u zlato treba promatrati u kontekstu kreiranja šireg ulagačkog portfelja, a ne kao jedinu investiciju.

Kako je kretanje njegove cijene povezano s mnogim nepredvidivim čimbenicima, investiranje u zlato nosi visok rizik od promjene u kratkom roku.

Stoga kupnja i prodaja zlata trebaju biti dio dugoročne strategije. Obično se preporučuje uložiti u njega do 10 posto investicijskog portfelja s ciljem njegove stabilizacije u slučaju većih financijskih potresa, a bez očekivanja visokih prinosa.

Kako ovogodišnji visoki prinosi znatno odstupaju od dugogodišnjeg prosjeka, za dugoročnog ulagača to je jasan signal za prodaju.

Pritom to ne podrazumijeva potpun izlazak iz pozicije, već fino rebalansiranje portfelja. Primjerice, ako je ulagač odredio da mu zlato čini 10 posto u strukturi portfelja, a nakon ovogodišnjeg ekstremnog rasta cijena njegov udio povećao se na 15 posto, potrebno je prodati dio zlata tako da ponovno bude na 10 posto.

Morate voditi računa o trenutku ulaganja

Na taj način ulagač realizira dio kapitalne dobiti ostvarene na zlatu i istovremeno smanjuje cjenovni rizik.

Ako pak vjeruje da će cijena zlata i dalje natprosječno rasti i želi iskoristiti kratkoročni trend, mogao bi privremeno povećati njegov udjel u portfelju, ali to već znači odstupanje od početne strategije i povećanje rizika.

Ulagači koji dosad nisu imali zlato u portfelju, a žele ga uključiti, moraju voditi računa o trenutku ulaganja. Naime važno je znati da je u posljednje dvije godine njegova cijena udvostručena, ali da je u povijesti bilo dugih razdoblja stagnacije i pada.

Primjerice, ulagači koji su početkom osamdesetih kupovali zlato po cijeni od 850 dolara po unci bili su u gubicima više od četvrt stoljeća. Isto tako, oni koji su ga 2011. godine kupovali za 1800 dolara trebali su čekati gotovo dvadeset godina da se cijena vrati na istu razinu.

Za početnike je stoga preporučljivo postupno kupovati zlato, u dužem razdoblju, kako bi smanjili cjenovni rizik.