Guverner HNB-a na odlasku poručio je da je covid kriza bila najgora u njegovih 30 godina karijere u toj instituciji. Priznao je kako je Hrvatska bila blizu valutnog sloma i ulaska u recesiju
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić za nekoliko dana napušta tu poziciju kako bi postao potpredsjednikom Europske središnje banke (ECB).
"Svakako će mi faliti. Ja sam proveo u njoj 30 godina, od toga 25 na rukovodećim funkcijama, kao zamjenik guvernera ili guverner. I nakon toga osjećate ovu kuću kao svoj dom, ove ljude koji ovdje rade kao svoju obitelj i kad odlazite, naravno da vam to sve fali i da ćete osjećati da vam fali", rekao je Vujčić za Dnevnik Nove TV.
No, netko će ga trebati naslijediti. O tome će odlučivati Hrvatski sabor ovoga tjedna.
"Mislim da je prvenstveno važna ova institucija i ljudi u njoj. Znači, tu imate više od 700 zaposlenih, koji su jako dobri, i ja mislim da će tko god dođe na čelo ove institucije imati izvrsne ljude ispod sebe koji jako dobro znaju svoj posao, tako da nemam nikakve brige oko toga kako će HNB funkcionirati nakon mene. Sigurno je da se netko tko je iz sustava lakše uvede u posao, preuzima posao, ali u nekom trenutku sam i ja došao izvan sustava", rekao je ne otkrivajući koga bi volio vidjeti na svom mjestu.
vezane vijesti
Mnoštvo kriza i euro
No, u svom mandatu doživio je mnoštvo kriza, od Agrokora, preko covida, ruske invazije na Ukrajinu nakon koje je došla i inflacija.
"Možda najteži trenutak kratkoročno je bio u proljeće 2020. Pritisak na tečaj u tom trenutku bio je takav kakav nikad u životu nisam doživio. I tu je stvarno bilo trenutaka kad sam se jedini put u svojoj karijeri, 30 godina ovdje i 25 godina na rukovodećem mjestu, pitao možemo li ga održati. Da ga nismo uspjeli održati, to bi bilo jako loše. Onda bismo tek otišli u recesiju i došlo bi do problema u financijskom sustavu i tako dalje. Tad smo bili najbliže takvoj valutnoj krizi koju nismo imali otkad smo napravili stabilizacijski program. I tu nam je jako pomoglo što smo već bili pred ulaskom u tečajni mehanizam. Već smo bili na putu za euro", rekao je guverner na odlasku.
No, Vujčić će ipak ostati upamćen po tome što je bio na čelnom mjestu naše najvažnije banke kad je Hrvatska uvela euro. Smatra da ništa nije trebalo drugačije mijenjati, iako je percepcija javnosti bila drugačija.
"Mislim da ga se bolje tehnički nije moglo napraviti i to je mišljenje i drugih koji su vidjeli kako smo ga napravili. To nam i iskustvo pokazuje, nismo imali baš nikakvih problema. Znamo iskustva drugih zemalja, pričao sam sa svim svojim kolegama koji su prije uvodili euro, tako da ja mogu reći da je ovaj projekt stvarno tehnički odrađen savršeno", poručio je i dodao:
"Možda se može uvijek napraviti više za percepciju, međutim ja sam se trudio uvijek objasniti - ono što je najbolji argument koji uvijek kažem je: zemlje koje nisu uvele euro, znači Mađarska, Češka, Poljska, Rumunjska, Bugarska, koje su u EU-u, centralnoistočne europske usporedive zemlje, imale su višu stopu inflacije od Hrvatske. Znači, nije euro, nego nešto drugo. A to drugo je globalni inflacijski skok koji je pogodio sve i onda je digao stopu inflacije na te razine", objasnio je Vujčić.
Vidljiva inflacija hrane
Ipak, u to je vrijeme savjetovao građanima da kupuju tamo gdje je jeftinije. Kod nas je poglavito vidljiva inflacija cijena hrane.
"To je nešto što je prva godina studija ekonomije - što dovodi cijene u ravnotežu? Ponuda i potražnja. Jedino što može natjerati trgovce, jer bilo je puno ljutnje prema trgovcima - dižu cijene, dižu cijene, i dizali su cijene. Inflacija i proizlazi iz toga što trgovci dižu cijene. Jedino što tu može pomoći u smislu ponašanja nas kao potrošača jest da pokušavamo odbiti previsoko podizanje cijena. Ako se to dogodi, ako nema kupovne moći ili ako ljudi više arbitriraju na cijene, onda je taj pritisak na cijene niži. I to će uvijek biti tako. To učimo i studente - da ponuda i potražnja određuju cijene", poručio je guverner i dodao da je energetski šok nastavio inflaciju hrane.
