Guverner HNB-a ističe da je inflacija od 5,8 posto zabrinjavajuća, ali da bi zbog krize na Bliskom istoku, odnosno poskupljenja energenata i usluga, ona mogla biti i veća
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić komentirao je travanjsku inflaciju i pritiske uoči turističke sezone. Istaknuo je da je važno razlikovati vanjske i domaće uzroke rasta cijena.
"Kod inflacije je bitno imati na umu da je trenutni rast u potpunosti posljedica rasta cijena energenata. Stopa inflacije je pala s četiri na 3,7 posto, a temeljna inflacija je ostala na istoj razini. Inflacija roba je čak negativna, minus 0,7 posto, tu padaju cijene, a ono što je dugo vremena problem su cijene usluga. Tu je inflacija bila 7,2 posto, a sada je 7,3 posto. Tu spadaju i cijene turističkih usluga", rekao je Vujčić za HRT.
Kaže da je ukupna inflacija zabrinjavajuća, no da se dio razloga za nju nalazi izvan Hrvatske, odnosno u šokovima s globalnom opskrbom.
"Inflacija od 5,8 posto je zabrinjavajući podatak, ali trebamo razlikovati dio koji je uvezen, koji je posljedica šokova u globalnoj opskrbi. To trebamo odvojiti od naših pritisaka koje imamo već dugo vremena, poput rasta cijena usluga", poručio je guverner.
vezane vijesti
Hrvatska nije u europskom vrhu
Istaknuo je da šira vremenska perspektiva daje drugačiju sliku o inflaciji u Hrvatskoj, jer dugoročno gledajući Hrvatska nije u europskom vrhu po inflaciji.
"Ako gledamo početak rasta inflacije od 2021. godine do danas, imamo kumulativnu stopu inflacije koja je niža od svih usporedivih zemalja srednje i istočne Europe. Kada pogledate dužu perspektivu, situacija nije takva da imamo najvišu stopu inflacije", istaknuo je guverner prebacujući dio odgovornosti i na Vladu.
"Neko vrijeme smo imali višu stopu inflacije jer smo duže zadržali ograničenja i subvencije cijena energenata. Kada se to počelo opuštati, brže su rasle cijene, čak i prije rata u Iranu", rekao je Vujčić.
Istaknuo je da očekuje postupno smirivanje cijena usluga, koje nisu nikad pale ispod sedam posto.
"Mislim da ćemo uskoro vidjeti da će se i ta stopa inflacije smanjivati, kao posljedica smanjenja potražnje, i inozemne i domaće. S druge strane, to je u drugom koraku i posljedica nižeg rasta plaća kojeg očekujemo ove godine. To će dovesti do toga da će i stopa rasta inflacije prestati rasti", dodao je.
Najgori scenarij na stolu
No, kriza na Bliskom istoku još uvijek uzrokuje rast cijena energenata. HNB razvija potencijalne scenarije, pa i onaj najgori, koji je također na stolu.
"Svi ti scenariji su na stolu ako gledamo gdje smo danas. Mi smo između baznog i lošeg scenarija. Scenarij od sedam posto je onaj najlošiji. Sve ovisi o tome što će se dogoditi na svjetskom tržištu energenata. Ako se ovakva situacija nastavi mjesecima, onda ćemo se približavati tom vrlo lošem scenariju. Ako se situacija relativno brzo riješi, vraćat ćemo se baznom scenariju gdje je projekcija inflacije 4,6 posto u 2026.", ustvrdio je Vujčić, dodavši da bi dulja kriza mogla utjecati na ekonomski rast.
"Što duže traje kriza s energentima, to će se više odražavati na porast cijena, a s druge strane na pad BDP-a. Mi smo još uvijek u dobroj situaciji sa stopom rasta jer i dalje rastemo tri puta brže od prosjeka eurozone", zaključio je Vujčić.
