Američki Nacionalni laboratorij Oak Ridge analizirao je odnos brzine i potrošnje kod različitih vrsta automobila, a rezultati pokazuju koliko je skupo svladavanje otpora zraka pri većim brzinama.

Prema njihovim modelskim izračunima, prosječni benzinski automobil srednje klase pri približno 89 km/h troši oko 5,2 litre na 100 kilometara. Kada brzina poraste na približno 121 km/h, potrošnja raste na oko 7,4 litre.

Na prvi pogled razlika od 2,2 litre možda ne djeluje dramatično. No na duljem putovanju pretvara se u ozbiljnu dodatnu potrošnju, a posebno je zanimljivo koliko vremena vozač zapravo dobiva bržom vožnjom.

Na 500 kilometara potrošit ćete gotovo 11 litara više

Uzmimo za primjer putovanje dugo 500 kilometara.

Ako automobil pri približno 90 km/h troši 5,2 litre na 100 kilometara, za cijelo putovanje bit će mu potrebno oko 26 litara benzina.

Pri brzini od približno 120 km/h, uz potrošnju od 7,4 litre, za istu udaljenost trebat će oko 37 litara.

Razlika iznosi gotovo 11 litara goriva.

Uz pretpostavljenu cijenu benzina od 1,60 eura po litri, brža vožnja stajala bi vas približno 17,60 eura više. Pri cijeni od 1,70 eura razlika bi narasla na 18,70 eura.

Naravno, riječ je o ilustrativnom izračunu temeljenom na američkim modelskim podacima, a ne o univerzalnoj potrošnji svih automobila. Stvarni rezultat ovisit će o modelu, motoru, mjenjaču, opterećenju, vremenskim uvjetima i konfiguraciji ceste.

No osnovni zaključak ostaje isti - pri većim brzinama dodatna potrošnja goriva može rasti mnogo brže nego što vozači očekuju.

Zašto automobil odjednom toliko više troši?

Glavni razlog nije nužno u tome što motor radi na znatno višim okretajima, nego u otporu zraka.

Aerodinamički otpor povećava se približno s kvadratom brzine. To znači da povećanje brzine s 90 na 120 km/h, odnosno za jednu trećinu, povećava silu otpora zraka za približno 78 posto, uz nepromijenjene ostale uvjete.

Snaga potrebna za svladavanje tog otpora raste još brže, približno s trećom potencijom brzine.

Drugim riječima, što automobil brže vozi, to mora ulagati sve više energije kako bi nastavio potiskivati zrak ispred sebe.

Pri nižim brzinama važnu ulogu imaju otpor kotrljanja, masa vozila i učinkovitost pogonskog sustava. No na autocesti aerodinamika postaje jedan od najvažnijih čimbenika potrošnje.

Zato i automobili s relativno štedljivim motorima mogu osjetno povećati potrošnju kada vozač odluči voziti brže.

Ni dizelaši ni hibridi nisu iznimka

Američki podaci pokazuju da povećanje brzine ne utječe jednako na sve vrste pogona, ali nijedan nije imun na aerodinamički otpor.

Kod modeliranog dizelskog automobila srednje klase potrošnja pri približno 89 km/h iznosi oko 4,3 litre na 100 kilometara, a pri približno 121 km/h raste na oko 6,4 litre.

To je povećanje od gotovo 49 posto.

Kod hibridnog automobila potrošnja u istom rasponu brzina raste s približno 5,1 na 7,1 litru.

Posebno je zanimljivo da hibridi pri većim brzinama mogu izgubiti dio prednosti koju ostvaruju u gradskoj vožnji. Na autocesti je manje prilika za regenerativno kočenje, a elektromotor ne može jednako učinkovito pomagati kao tijekom čestih ubrzavanja i usporavanja.

Ni električni automobili ne mogu izbjeći ovaj problem. Iako ne troše benzin ili dizel, pri većim brzinama trebaju više električne energije, što smanjuje njihov doseg.

Nijemci potvrđuju da se sporija vožnja isplati

Slične zaključke donosi i njemački autoklub ADAC.

U savjetima za ekonomičnu vožnju objavljenima 2026. ADAC navodi da smanjenje brzine sa 130 na 100 km/h na jednakoj udaljenosti može donijeti približno 25 posto manju potrošnju goriva.

Njemački stručnjaci pritom naglašavaju da ušteda ne ovisi samo o brzini. Važni su i pravilan tlak u gumama, nepotreban teret u automobilu, krovne kutije te način ubrzavanja i kočenja.

Primjerice, ADAC-ova mjerenja pokazala su da automobil s krovnom kutijom pri 130 km/h u prosjeku troši oko 18 posto više goriva, odnosno približno litru više na 100 kilometara.

To znači da vozač koji istodobno vozi velikom brzinom i koristi dodatnu opremu koja narušava aerodinamiku može dodatno povećati troškove putovanja.

Koliko vremena zapravo štedite?

Postoji još jedan zanimljiv dio računice.

Kada biste 500 kilometara mogli prijeći stalnom brzinom od 90 km/h, putovanje bi trajalo približno pet sati i 33 minute.

Pri stalnih 120 km/h ista udaljenost zahtijevala bi četiri sata i 10 minuta.

Razlika je oko sat i 23 minute.

To nije zanemariva ušteda vremena, ali dolazi uz približno 11 litara dodatne potrošnje u promatranom modelu benzinskog automobila.

U stvarnim uvjetima razlika može biti manja jer na autocesti nije uvijek moguće održavati istu brzinu. Prometne gužve, radovi, ograničenja brzine i zaustavljanja mogu znatno promijeniti ukupno trajanje putovanja.

Pritom 90 km/h nije univerzalna idealna brzina za svaki automobil, kao što ni vožnja pri 120 km/h ne mora kod svakog modela izazvati jednako povećanje potrošnje.

No američki i njemački podaci jasno pokazuju da vozači koji žele smanjiti troškove goriva imaju vrlo jednostavan način da to učine - smanjiti brzinu kada to dopuštaju prometni uvjeti i voziti što ravnomjernije.

Jer na dugom putovanju razlika između 90 i 120 km/h ne vidi se samo na brzinomjeru. Vrlo brzo postaje vidljiva i na računu za gorivo.