GUME

Od 15. travnja više niste u obvezi imati zimske gume: Montirati odmah ljetne gume ili ne?

14.04.2023 u 08:05

Bionic
Reading

Bez obzira na datum i dalje morate voditi računa o tome da vas prometna policija ima pravo isključiti iz prometa i naplatiti vam kaznu ako nemate propisanu zimsku opremu bez obzira na doba godine u slučaju iznenadnih vremenskih neprilika na cesti

U subotu 15. travnja je kalendarski došlo vrijeme kada prestaje vriijediti zakonska odluka o obveznoj zimskoj opremi na vozilima u javnom prometu u Republici Hrvatskoj. Iako, ako pogledate malo kroz prozor prema van, čini se da je prije jesen nego proljeće. Barem je to tako u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a u gorskom dijelu zemlje mogao bi se čak zabijeliti i snijeg.

Hoćete li odmah požuriti sa skidanjem zimsih guma i montiranjem onih ljetnih na svoje vozilo, odluka je na vama. Za razliku od početka zimskog perioda, 15. studenog, kada vozači imaju zakonsku obvezu biti opremljeni zimskom opremom na zimskim dionicama, sada nam dolazi onaj topliji dio godine. Stoga počinje period u kojem su ljetne gume na vašem vozilu zapravo samo preporuka.

Neki vozači će odmah pohrliti u vulkanizersku ili servisnu radionicu u kojoj su osposobljeni za promjenu guma na vozilima, no neki će ipak još malo pričekati dokse vrijeme ne primiri. Ipak, oni koji često ili barem povremeno voze zimskim dionicama, će morati malo pričekati, jer se još uvijek vrijeme u Hrvatskoj nije potpuno stabiliziralo i ušlo u 'ljetni' režim uvjeta na cestama.

ČLANAK 193. STAVAK 3.

Što kaže zakon?

Obvezna uporaba zimske opreme na zimskim dionicama u RH traje od 15. studenog tekuće godine do 15. travnja iduće godine. To se odnosi na sve vrste motornih vozila, bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Pod zimskom opremom motornih vozila čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,50 tona, sukladno posebnom propisu, podrazumijevaju se zimske gume (M+S) na svim kotačima ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske kotače. Autobusi i teretna vozila koji zbog tehničkih razloga ne mogu postaviti lance na pogonske kotače moraju imati zimske gume (M+S) na pogonskim kotačima.

U tom slučaju, i dalje morate voditi računa o tome da vas prometna policija ima pravo isključiti iz prometa i naplatiti vam kaznu ako nemate propisanu zimsku opremu bez obzira na doba godine u slučaju iznenadnih vremenskih neprilika na cesti. Ako ste se odlučili skinuti zimske gume, u tom slučaju izbjegavajte prometnice na kojima vladaju zimski uvjeti jer u protivnom ugrožavate svoju, ali i tuđu sigurnost.

Mijenjate li sami svoje setove guma na vašem vozilu?

Postoji dobar dio vozača koji imaju dva seta felgi; jedan za zimski set guma, a drugi za ljetni set guma. Dio takvih vlasnika, osobito starijih vozila, svoje će zimske gume ili, bolje rečeno, setove kotača (gume montirane na felgama) promijeniti na svojim vozila sami – kod kuće. Razlozi tome su i više nego jasni, jer ovime se štedi novac i potrebno vrijeme kako bi se otišlo do ovlaštene vulkanizerske radionice.

Zakonski je to posve legitimno, ali ćemo ipak skrenuti pažnju onima koji to rade na najčešće pogreške pri sezonskoj promjeni setova kotača na svojim vozilima u vlastitoj režiji. Ali čak i ako su koraci promjene setova jednostavni, a dovoljno je samo pažljivo proučiti upute za rukovanje vozilom i ponešto tehničke spretnosti, prema njemačkom Autobildu postoji nekoliko zamki! Ove jednostavne savjete malo smo doradili, ali poanta je manje-više ista. U najgorem slučaju nepoštivanje određenih pravila dovodi do štete koja je u konačnici znatno skuplja te se ugrožava sigurnost sudionika u prometu.

Za sve one koji odluče sami zamijeniti svoje setove kotača sa zimskim gumama u one s ljetnim preporučamo da pročitaju sljedeći članak. No evo pet tipičnih pogrešaka kod zamjene 'sam svoj majstor':

  1. Za montiranje kotača na vozilo potreban je moment ključ
  2. Nepravilno postavljanje dizalice
  3. Zaboravili ste vizualno pregledati gumu (i kotač u cjelini) prije montiranja
  4. Vozite s pogrešnim tlakom zraka u gumama
  5. Ne obraćate pažnju na smjer rotacije gume

Ima toga još, pa vas molimo da budete prilično oprezni, jer o tome ovisi sigurnost vas i ostalih sudionika u prometu.

Pripremite svoj automobil za ljetni period godine

Sezonska promjena guma često donosi dodatne pogodnosti, a to se svakako odnosi na balansiranje kotača kod ovlaštenih osoba u vulkanizerskoj radionici. Osim toga, bit će to dobra prilika da nakon dugotrajnog perioda zimskih uvjeta na prometnicama date pregledati felge, kočnice i dijelove ovjesa svog automobila te naravno same gume na kojima ste se do danas vozili i na taj način bit ćete sigurniji i vi, ali i ostali sudionici u prometu.

I sami možete provjeriti dubinu gaznog profila vaše gume (za ljetne gume je to minimalno 1,6 mm, pod uvjetom da su one ravnomjerno potrošene).

Dubina glavnih, uzdužnih kanala, koja je zakonski dopuštena za uporabu, minimalno je 1,6 mm i obično u dnu profila možete naći male 'pragove' koji su upravo za toliko viši od dna kanala. To vam sugerira da kad se gazna površina izjednači s tim markerom – obvezno morate promijeniti gume.

Naravno, vrijedi to kad vam se guma ravnomjerno troši po cijeloj gaznoj površini, a što u slučaju većine automobila u Hrvatskoj nije baš uvijek tako. Razlog leži u starom voznom parku u Hrvatskoj, u ne baš čestom odlasku specijaliziranim vulkanizerskim radionicama koje vam mogu podesiti raštimanu geometriju vozila ili špur, nagib i zatur. U pravilu, ako je sve u najboljem redu s vašim vozilom, nemojte oklijevati kad vam dubina kanala dođe na nekih 3 mm. Promijenite gume - to manje košta od mogućih posljedica nesreće.

Akvaplaning

Tijekom kočenja, sustav protiv blokiranja kotača kontrolira kotač na pragu klizanja i voda se skuplja. Gazna površina gume postaje zasićena i put kočenja se drastično povećava. Dubina gaznoga sloja značajan je sigurnosni faktor, jer ima važan utjecaj na kontakt vozila s podlogom.

Akvaplaninig ili hidroplaning ovisi o dubini vode, dubini profila i brzini vožnje. Kako bi se izmjerio akvaplaning, automobil se odveze u bazen s 8 mm vode i ubrza. Čim motor radi jače bez ubrzavanja, počinje hidroplaning.