Kupnja rabljenog automobila često počinje istim pitanjem: Je li kilometraža stvarna? Brojka na instrumentnoj ploči može izgledati uvjerljivo, ali sama po sebi ne mora značiti puno. Upravo zato pri pregledu auta treba gledati širu sliku - dokumente, stanje vozila, servisnu povijest i tragove korištenja.
Vraćeni kilometri jedan su od najčešćih rizika pri kupnji rabljenog vozila. Auto s manjom prikazanom kilometražom može postići višu cijenu, ali kupac zapravo preuzima rizik većeg trošenja motora, mjenjača, ovjesa i drugih skupih dijelova. Zato se ne treba oslanjati samo na ono što piše na putomjeru.
vezane vijesti
Prvi trag često je interijer. Ako automobil navodno ima malu kilometražu, a volan je jako izlizan, sjedalo deformirano, ručica mjenjača istrošena, pedale glatke, a tipke izlizane, treba biti oprezan. Nijedan od tih znakova sam po sebi ne dokazuje prevaru, ali više takvih detalja zajedno može biti ozbiljno upozorenje.
Sumnju može pobuditi i servisna povijest. Računi, servisna knjižica, zapisi ovlaštenih servisa i podaci s tehničkih pregleda trebali bi imati logičan slijed. Ako je na jednom starijem računu zabilježena veća kilometraža nego što je automobil ima danas, objašnjenje je teško pronaći. Isto vrijedi i za velike praznine u povijesti održavanja.
Kod kupnje rabljenog auta važno je provjeriti i broj šasije, odnosno VIN. Preko njega se u pojedinim bazama mogu pojaviti raniji zapisi o kilometraži, fotografije, servisni podaci ili podaci s pregleda. Treba ipak biti oprezan: Nijedna baza ne mora imati potpunu povijest vozila, posebno ako je auto uvezen ili je promijenio više tržišta.
U Hrvatskoj postoji i službeni način provjere ranijih zapisa kilometraže. Centar za vozila Hrvatske navodi da se pri svakom redovnom tehničkom pregledu u Republici Hrvatskoj stanje kilometraže upisuje u sustav i vodi prema broju šasije, najviše do pet godina unatrag. Zainteresirana osoba može u stanici za tehnički pregled zatražiti potvrdu o stanju brojača kilometara na prethodnim redovnim tehničkim pregledima, uz propisane dokumente. Takva potvrda ne može se dobiti za vozilo koje je tek uvezeno i još nije obavilo tehnički pregled u Hrvatskoj.
Vrlo jednostavan test je i usporedba općeg stanja automobila s kilometražom. Automobil koji je zaista malo vožen obično ima manje tragova korištenja, pravilnije stanje interijera i uredniju servisnu dokumentaciju. S druge strane, mala kilometraža uz nejasnu povijest, istrošen interijer i sumnjivo povoljnu cijenu razlog su za dodatni oprez.
Ni dijagnostika nije uvijek čarobno rješenje. Ona može pomoći jer se podaci o kilometraži ponekad nalaze u više upravljačkih jedinica, no profesionalno manipulirani automobili mogu biti teže razotkriveni. Zato je najbolji pristup kombinirati više provjera: Dokumentaciju, stanje auta, VIN izvještaj, podatke s tehničkih pregleda i pregled kod stručnjaka.
Posebno treba paziti na pritisak prodavača. Ako prodavač izbjegava pitanja, nema dokumentaciju, ne dopušta provjeru ili požuruje odluku, bolje je stati. Kod rabljenog automobila najskuplja odluka često nije ona u kojoj platite malo više, nego ona u kojoj kupite vozilo s problemom koji je bio vidljiv prije kupnje.
Najsigurnije pravilo je jednostavno: Ako se kilometri, dokumenti, stanje interijera i priča prodavača ne poklapaju, od takvog automobila bolje je odustati.
