Dok francuska odluka o strožem kažnjavanju vozača koji prekorače brzinu za više od 50 km/h iznad ograničenja izaziva brojne reakcije, u Hrvatskoj takva mogućnost nije nikakva novost. Dapače, domaći propisi već godinama predviđaju i novčanu i zatvorsku kaznu za one koji u naselju voze ekstremno prebrzo.
Naime, hrvatski Zakon o sigurnosti prometa na cestama jasno propisuje da vozač koji se u naselju kreće brzinom većom od 50 km/h iznad dopuštene može biti kažnjen novčanom kaznom od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Uz to, pravomoćnom odlukom o krivnji za taj prekršaj slijedi i šest negativnih prekršajnih bodova.
vezane vijesti
Drugim riječima, dok se u europskoj javnosti tek sada raspravlja o strožim sankcijama, hrvatski zakon tu mogućnost poznaje već dugo. Još od 2008. godine, kada su kazne bile izražene u kunama, zatvorska kazna za ovakve prometne prekršaje bila je dio zakonskog okvira.
Nema Kaznene evidencije
Posebno zanimanje u javnosti izaziva pitanje gdje se takva kazna evidentira. Iako je riječ o zatvorskoj kazni, ona se kod prometnih prekršaja ne upisuje u Kaznenu evidenciju, nego u Prekršajnu evidenciju. Tu evidenciju, kao i Registar neplaćenih kazni, vodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa za osobe kojima je pravomoćnom odlukom izrečena neka od prekršajnopravnih sankcija ili mjera.
Važno je naglasiti i to da se zatvorska kazna za ovakav prekršaj u praksi često izriče uz primjenu uvjetne osude. To znači da sud vozaču može odrediti kaznu zatvora, ali njezino izvršenje odgoditi pod uvjetom da u određenom roku ne počini novi prekršaj iste ili teže naravi. Prema Prekršajnom zakonu, rok kušnje ne može biti kraći od tri mjeseca ni dulji od jedne godine.
Kako to izgleda u stvarnosti, pokazuje i jedan primjer iz sudske prakse. Općinski sud u Osijeku je presudom od 10. srpnja 2025. godine vozaču koji je kroz naseljeno mjesto, gdje je ograničenje 50 km/h, vozio 117 km/h izrekao kaznu zatvora od 30 dana. Istodobno je primijenjena uvjetna osuda pa se kazna neće izvršiti ako u roku od godine dana ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu može biti izrečena ista ili teža kazna. Uz to mu je određena i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od mjesec dana.
Što je bolje za počinitelja?
Takvi slučajevi otvaraju i praktično pitanje - je li za počinitelja povoljnije dobiti zatvorsku kaznu s uvjetnom osudom nego odmah platiti visoku novčanu kaznu. U pravnom smislu, kazna zatvora, pa i kada je uvjetna, smatra se težom sankcijom od novčane kazne jer zadire u pravo na slobodu i nalazi se više u hijerarhiji prekršajnopravnih sankcija.
No suština ovakvih odredbi nije samo kažnjavanje, nego zaštita sigurnosti svih sudionika u prometu. Vožnja više od 50 km/h iznad dopuštene brzine u naselju predstavlja izrazito ozbiljan rizik. U takvim situacijama posljedice mogu biti katastrofalne, osobito za pješake, bicikliste i druge ranjive sudionike u prometu. Dovoljno je zamisliti nalet vozila koje kroz naseljeno mjesto prolazi brzinom od 117 km/h da bi bilo jasno zašto zakon za takvo ponašanje predviđa i najstrože sankcije.
Zato vijesti o strožim pravilima u drugim europskim državama ne bi trebale izazivati čuđenje kao da je riječ o nečemu posve novom. Hrvatski zakon već dugo poznaje vrlo stroge kazne za ekstremno prekoračenje brzine u naselju, uključujući i mogućnost zatvora. Poruka je pritom jasna - prometna pravila nisu formalnost, nego nužan okvir za zaštitu života i sigurnosti na cestama.
