Usvojena izvješća ponovno potvrđuju da proširenje Europske unije mora ostati strogo proces temeljen na zaslugama, uz punu provedbu europskih vrijednosti, pravne stečevine, demokracije, vladavine prava i zaštite temeljnih prava.

Kada je riječ o Srbiji, izvješće poziva Beograd da jasno definira svoju europsku orijentaciju, naglašavajući da daljnji napredak u pristupnim pregovorima mora biti vezan uz mjerljiv napredak u području temeljnih vrijednosti te snažnije usklađivanje s vrijednostima i politikama Europske unije.

Zahtjevi Srbiji

Na inicijativu zastupnice Željane Zovko, izvješće odbacuje neutemeljene optužbe srbijanskih vlasti o navodnom hrvatskom miješanju i sudjelovanju u provedbi lokalnih izbora održanih u ožujku 2026. godine. Izvješće također snažno osuđuje napade, zastrašivanje, ciljanje i govor mržnje usmjerene protiv manjinskih zajednica u Srbiji, uključujući hrvatsku manjinu, te poziva na punu provedbu antidiskriminacijskog zakonodavstva, učinkovite istrage i procesuiranje zločina motiviranih mržnjom.

U tekst su uključeni i zahtjevi da Srbija osigura jednaka prava hrvatskoj manjini kakva srpska manjina uživa u Hrvatskoj, pokaže iskrenu predanost rješavanju otvorenih pitanja hrvatske zajednice te prestane s praksama prisvajanja hrvatske kulturne baštine, osporavanja podrijetla hrvatske književne tradicije i dovođenja u pitanje statusa hrvatskog jezika. Izvješće također izražava žaljenje što od 2025. godine u Srbiji više nema predstavnika nacionalnih manjina na ministarskoj razini, osobito u resoru ljudskih i manjinskih prava.

Kosovo - proeuropski partner

Kada je riječ o Kosovu, izvješće Kosovo opisuje kao općenito predanog i proeuropskog partnera, uz naglasak da daljnji napredak prema članstvu ovisi o nastavku reformi, demokratskoj otpornosti i normalizaciji odnosa sa Srbijom. Poseban fokus stavljen je na vladavinu prava, usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, prava manjina, pomirenje i socioekonomski razvoj.

Amandmanima zastupnice Zovko u izvješće o Kosovu uključeni su pozivi na jačanje zaštite vjerskih manjina i osiguravanje nesmetanog pristupa vjerskim objektima, kao i na intenziviranje napora kako bi se manjinskim zajednicama osigurale jednake mogućnosti i primjerena zastupljenost u političkom i kulturnom životu, javnim medijima, upravi i pravosuđu. U tekstu je također pozdravljeno potpisivanje trilateralne deklaracije o obrambenoj suradnji između Kosova, Albanije i Hrvatske, usmjerene na jačanje obrambenih sposobnosti i suradnje u suzbijanju hibridnih prijetnji.

Otvaranje arhiva UDBA-e i KOS-a

U oba izvješća posebno je naglašena važnost otvaranja i pune dostupnosti arhiva bivših jugoslavenskih tajnih službi UDBA-e i KOS-a. Na inicijativu zastupnice Zovko, Europski parlament ponovno poziva na otvaranje i objavu ratnih i jugoslavenskih arhiva, uključujući omogućavanje pristupa dosjeima bivše jugoslavenske tajne službe i Kontraobavještajne službe JNA, kao i na osiguravanje pristupa relevantnoj dokumentaciji koja se nalazi u Beogradu i Prištini.

Ističe se kako je pristup arhivima ključan za rasvjetljavanje zločina iz komunističkog razdoblja i djelovanja kriminalnih organizacija, ali i za jačanje regionalne suradnje kroz razmjenu informacija, rješavanje pitanja nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločina, pitanja sukcesije i povrat kulturnih dobara.

"Zaštita nacionalnih manjina, poštovanje vjerskih sloboda i suočavanje s nasljeđem represivnih struktura prošlosti nisu sporedna pitanja, već ključni pokazatelji stvarne predanosti europskim vrijednostima. Otvaranje arhiva UDBA-e i KOS-a, zaštita hrvatske manjine u Srbiji i prava manjinskih i vjerskih zajednica na Kosovu važni su koraci prema jačanju povjerenja, pomirenja i vjerodostojnog europskog puta regije", poručila je Zovko.