VELIKI POTENCIJAL, ALI...

Zdravstveni turizam - šansa za hrvatsko gospodarstvo

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 04.03.2014 22:19
  • Objavljeno 04.03.2014 u 22:19
Zdravstveni turizam

Zdravstveni turizam

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Marusic/PIXSELL

Zdravstveni turizam nova je industrija, prepoznata u svijetu, ali ne i u Hrvatskoj, u kojoj administrativne zapreke sprječavaju njegov razvoj, a ujedno i produženje sezone, zapošljavanje ljudi i priljev kapitala, istaknuto je danas na okruglom stolu o zdravstvenom turizmu

Ta gospodarska grana svuda u svijetu bilježi rast. Stanovnici sjevernih zemalja, pogotovo starije dobi, žele doći u Hrvatsku, boraviti u lječilištima, koristiti wellness centre, usluge dentalne medicine, ortopedije...

No, iako imamo niz pretpostavki - od tradicije i dobre lokacije do tehnologije, radne snage, nedostaju nam neophodni preduvjeti - radna regulativa i državna strategija, istaknuto je na skupu koji je, u organizaciji Večernjeg lista, okupio ekonomske stručnjake, liječnike i predstavnike ministarstava.

Stručnjak za ekonomiku zdravstva Stipe Orešković ustvrdio je kako je, nakon trideset godina najavljivanja produženja turističke sezone, zdravstveni turizam prvo ozbiljno rješenje za to pitanje. To je jedini dio hrvatske ekonomije koji je konkurentan u svijetu, rekao je i upitao zašto premijer Zoran Milanović ništa ne učini po tom pitanju, na dobrobit cijele zemlje.

Predsjednik Nacionalnog foruma, oftalmolog i vlasnik privatne klinike 'Svjetlost' Nikica Gabrić razlog postojećeg stanja vidi u državnom kapitalizmu koji je zamijenio državni socijalizam. 'Država ne potiče poduzetništvo, niti one koji mogu i žele raditi bolje i više. Rad se ne cijeni, prevladavaju nepovezanost, ljubomora i nespremnost na suradnju', ocijenio je Gabrić.

Ustvrdio je i kako u hrvatska lječilišta u državnom vlasništvu nitko od stranaca ne želi dolaziti. Ta lječilišta, da bi postala konkurentna, moraju prerasti u dionička društva.

'Htjeli bismo liječiti Norvežane, a privatnu praksu raditi u špelunkama bez ijednog zaposlenog liječnika', rekao je Gabrić te za nedostatak privatne medicine u Hrvatskoj optužio 'feudalizaciju javnoga zdravstva'.

Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta istaknula je da su zadnjih godina u Hrvatskoj na području zdravstvenog turizma ostvareni značajni pomaci, a u pripremi su i projekti koji bi mogli biti financirani iz EU fondova.

No, i ona je istaknula da nam nedostaje zakonodavno-institucionalni okvir kako bi ljudi koji su spremni ulagati bili sigurni da će moći otplatiti kredite.

'Imamo velikog potencijala, ali sada su na potezu ministarstva zdravlja i turizma', poručila je Trnokop Tanta.

Ministar zdravlja Rajko Ostojić ustvrdio je pak da se u zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj zadnjih godina napravilo više nego u proteklih 40 godina.

Najavio je da će se ići u privatizaciju lječilišta i djelomičnu privatizaciju specijalnih bolnica. Na medicinskom turizmu ćemo inzistirati, poručio je Ostojić, no turizam ne može zemlju izvući iz recesije jer, da je to moguće, Grčka, Italija, Španjolska i Portugal nikada ne bi bile u krizi.

Najdugovječnija Hrvatica mogla bi postati brend zdravstvenog turizma

Brendom zdravstvenog turizma u Hrvatskoj mogla bi postati dosad najdugovječnija Hrvatica rođena u 18. stoljeću, Jela Ljubičić koja je živjela 115 godina, priopćili su danas Referentni centar Ministarstva zdravlja za zaštitu zdravlja starijih osoba i Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar'.

Jela Ljubičić bila je rođena 1714. godine u Aržanu, a umrla je 8. ožujka 1829.

Navodi se kako je u Hrvatskoj broj stogodišnjaka, dugovječnih osoba starijih od 95 do 106 godina, popisne 2011. godine iznosio 2201, odnosno, 1719 žena i 482 muške osobe.

'U popisnoj 2001. broj dugovječnih osoba iznosio je 1455, od kojih su 1132 bile žene i 323 muške osobe,' ističe Referentni centar i dodaje kako je zadnji stogodišnjak bio u 106. godini života popisne 2011.

Smatraju kako je obećavajući podatak to da se ukupan broj stogodišnjaka povećao u deset godina za čak 51,21 posto, od čega su 34,15 posto bile žena, a 49,23 posto muškaraca.

U Centru za gerontologiju, kako se navodi, u okviru redovita četiri područja gerontološkojavnozdravstvene djelatnosti, takva gerontološka analiza, između ostalih, od iznimnoga je značenja za vrednovanje zaštite zdravlja cjelokupne populacije.

Referentni centar podsjeća kako europski i hrvatski gerontolozi i futurolozi smatraju da je za 21. stoljeće najveće dostignuće produženje životnoga vijeka. To je po njihovu mišljenju važno i za svjetsko gospodarstvo, budući da su mnogi starijih ljudi očuvane funkcionalne sposobnosti, i to ne samo u ranijoj starosti od 65 do 74 godine, već i u srednjoj od 75 do 84 godine, ali i dubokoj starosti od 85 i više godina.

Istovremeno to ukazuje na imperativni razvoj zaštite zdravlja starijih osoba i to prvenstveno razvijanjem Programa preventivnih zdravstvenih mjera za starije, koji se velikim djelom provode i putem Programa mjera zdravstvenog turizma za starije osobe, kako iz Hrvatske tako i iz Europe, ističu u priopćenju.

Dodaju kako time realizacija preventivnih zdravstvenih mjera za europsku i hrvatsku populaciju starijih ljudi i u okviru djelatnosti zdravstvenog turizma u Hrvatskoj postaje sve aktualnija reformskom provedbom kategorizacije specijalnih rehabilitacijskih bolnica i lječilišta u Hrvatskoj.

Smatraju kako će vjerojatno uslijediti i izradba zakona o zdravstvenom turizmu, navodi se među ostalim u priopćenju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!