U odnosu na prve neslužbene najave da će u sklopu Vladinog paketa antiinflacijskih mjera doći do povećanja turističkog paušala za 'male iznajmljivače' u turizmu za čak sto posto, brojke iznesene na samom predstavljanju mjera nešto su umjerenije: minimalni iznos se za općine i gradove u nižoj kategoriji razvijenosti povećava sa 70 na 100 eura, a u višoj kategoriji sa 100 na 150 eura
Po riječima ministra financija Tomislava Ćorića, time će kratkoročni turistički najam nekretnina i dalje biti oporezovan 'nešto niže od dugoročnog najma' - no i on potvrđuje da će 'uz druge troškove za iznajmljivače' doći do približavanja ovih poreznih stopa.
Drugim riječima, da će uskoro doista biti isplativije iznajmljivati nekretnine podstanarima, nego turistima.
Malih iznajmljivača u Hrvatskoj je registrirano gotovo 110 tisuća, a velik broj njih okupljen je u Hrvatskoj udruzi obiteljskog smještaja (HUOS), u kojoj dakako nisu zadovoljni najavom novog povećanja nameta.
vezane vijesti
'To nas zabrinjava, stvara se dojam da se državni i lokalni proračuni pune preko leđa građana koji legalno rade i uredno plaćaju svoje obveze. Najveći broj privatnih iznajmljivača ne spada u kategoriju velikih investitora, najčešće se radi o običnim obiteljima koje su godinama ulagale vlastitu štednju kako bi osigurale egzistenciju ili dodatni prihod', govori za tportal dopredsjednik HUOS-a Ante Glavaš.
'Poskupljenja se odnose na sve iznajmljivače'
'Zbunjeni smo: od nas se traži da snizimo cijene i prilagodimo se uvjetima na tržištu, a s druge strane najavljuju se dodatna povećanja troškova. Ne treba zaboraviti da osim turističkog paušala iznajmljivači plaćaju i turističke pristojbe, članarine, porez na provizije velikih platformi, a i sve ostale usluge i troškovi poput režija ili čišćenja sve su skuplje. U javnosti se stvara dojam da privatni smještaj donosi 'čistu' zaradu, ali to definitivno nije točno - a pored svega, poskupljenja su u pravilu linearna i odnose se na sve iznajmljivače, bez razlike imaju li oni jedan apartman u obiteljskom vlasništvu ili desetke smještajnih jedinica koje generiraju ozbiljne komercijalne prihode', dodaje Glavaš.
On ponovno apelira na Vladu da ne tretira jednako male iznajmljivače i velike poslovne sustave u turizmu.
Na primjedbu da će se dijelu iznajmljivača uskoro isplatiti prijeći na dugoročno iznajmljivanje nekretnina podstanarima, on upozorava da to ne mora biti jedina posljedica rasta porezne presije - moguće je da se dio iznajmljivača odluči odustati od legalnog iznajmljivanja, ali i da se dio opredijeli za smanjenje kvalitete ponude.
Podsjetimo, tportal je prije mjesec dana otkrio podatak da po prvi put u novijoj hrvatskoj povijesti imamo više smještajnih kapaciteta u nekomercijalnom smještaju, dakle u 'vikendicama za obitelj i prijatelje', nego u nekretninama koje su i službeno na turističkom tržištu.
To upućuje na zaključak da se, nakon povećanja raznih poreza i davanja, dio iznajmljivača doista odlučio prijeći u 'crnu' ili 'sivu' zonu.
'Već od prošle godine primjećujemo da se dio iznajmljivača doista prebacio na dugoročni najam, pa ove godine imamo nešto manji broj registriranih za turizam. No treba biti svjestan da za veliki dio iznajmljivača takav prijelaz nije opcija naprosto zato što iz različitih objektivnih razloga nije izvediv. Na koncu gledamo isključivo povećanje davanja i rast svih drugih troškova, a od nas se očekuje i da ulažemo u podizanje kvalitete usluge i istovremeno snizimo cijene. To je potpuno nemoguće', zaključuje Glavaš.
