UMIROVLJENICI U ŠOKU

'Zbog humanitarne pomoći HZZO nam je oduzeo dopunsko osiguranje!'

Gospođa Ana i dopis HZZO-a

Gospođa Ana i dopis HZZO-a

Izvor: tportal.hr / Autor: Profimedia.hr/Tihomila Jovanović

Naprosto šokirana ostala je sedamdesetšestogodišnja umirovljenica, gospođa Ana iz Bilja, kada joj je pristigla obavijest o prestanku važenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja. No razlog zbog kojeg joj je ukinuta ta vrsta osiguranja još ju je više šokirao. Doznala je, naime, da je uz njezina godišnja primanja mirovine pribrojen iznos od 10.074,49 kuna. Taj se iznos odnosi na pomoć u domaćinstvu s obzirom na to da je korisnica prava socijalne pomoći

'Dijabetičarka sam i tri puta dnevno uzimam inzulin. Bolest je uzrokovala potpunu sljepoću lijevog oka, a imam i poteškoća pri kretanju. Zbog svega toga moram stalno biti pod liječničkom kontrolom i dopunsko zdravstveno osiguranje mi je neophodno. S obzirom na malu mirovinu od 1.895 kuna mjesečno, što je već nedostatno za normalan život, ne mogu još izdvajati i za dopunsko osiguranje', priča za tportal.hr gospođa Ana.

No razlog zbog kojeg joj je ukinuta ta vrsta osiguranja, još ju je više iznenadio, a da bi ga uopće saznala morala se po visokim temperaturama uputiti po raznim ustanovama, od HZZO Osijek, Porezne uprave Beli Manastir do Crvenog križa Darda. Tek tamo joj je objašnjeno da je uz njezina godišnja primanja mirovine pribrojen iznos od 10.074,49 kuna. Taj se iznos odnosi na pomoć u domaćinstvu s obzirom da je korisnica prava socijalne pomoći prema rješenju Centra za socijalnu skrb Beli Manastir, a koju pruža Općinsko društvo Crvenog križa Darda.

To nije dio mojih prihoda jer ja taj novac niti dobivam niti imam saznanja da te usluge doista toliko koštaju. Dopunsko zdravstveno osiguranje mi pripada po osnovi moje mirovine, životne dobi i bolesti. Pomoć koju dobivam u vidu žene koja mi dva puta tjedno pomogne održavati domaćinstvo te osobe za održavanje okućnice, kao i paket - dva naranči ili jabuka smatrala sam dijelom brige za starije i nemoćne osobe', kaže gospođa Ana.

U Crvenom križu Darda doznajemo da je osim nje dopunsko osiguranje izgubilo još šest osoba od ukupno 28 onih o kojima skrbi ta organizacija.

'Temeljem Pravilnika o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. i temeljem službenog naputka Porezne uprave, gdje se izrijekom spominje Crveni križ, moramo prikazivati ta davanja u naravi i predavati ih prikazano u JOPPD obrascu. Ne želeći kršiti pravilnik, mi smo to na taj način radili, a tako su radile i ostale organizacije Crvenog križa', objašnjava Ivan Hodak, ravnatelj Crvenog križa Darda.

Kako dalje objašnjavaju u Crvenom križu, svaki sat usluge ima svoju cijenu, koja je opet zakonski propisana, pa se onda te usluge po satima zbrajaju i unose u obrasce, a troškove usluge pomoći u kući podmiruje Ministarstvo socijalne politike i mladih. No kako je taj iznos ušao u ukupni dohodak, ni njima nije jasno jer nije riječ o novčanom iznosu koji je primio korisnik pomoći. 'U tim obrascima je sve šifrirano i označeno kao neoporezivi primitak, po čemu je vidljivo da je riječ o socijalnim potporama i davanju u naravi', kaže Hodak.


Iz Središnjeg ureda Porezne uprave na naš upit o zbrajanju neoporezivog primitka socijalne pomoći i dohotka iz mirovine u ukupni dohodak kratko su odgovorili da Porezna uprava nije nadležna za tumačenje pravila za dohodovne cenzuse za određivanje prava na dopunsko osiguranje.

U odgovoru iz Službe za odnose s javnošću HZZO-a stoji da je za sada Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju striktno određeno da osigurane osobe HZZO-a mogu ostvariti pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini iskazan po članu obitelji mjesečno ne prelazi iznos od 1.516,32 kune, odnosno iznimno za samca 1.939,39 kuna te se HZZO mora držati zakonske odredbe.

'Načelno, jedan broj građana među kojima su i umirovljenici, izgubili su policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna zbog dodatnog prihoda. Kada HZZO dobije podatke od nadležnih institucija o visini prihoda za prethodnu godinu 2015., ako prihod građana pređe propisani imovinski cenzus, nažalost jedan broj osiguranika izgubi pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna zbog toga što je u prethodnoj godini ostvaren veći prihod nego ranije (viša mirovina, isplaćeni dodatak na mirovinu u što ulazi i božićnica, dodatni primitak i slično', stoji u priopćenju.

Što je sve prihod prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju?

Prema Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, pod prihodom se smatraju svi primici koje obitelj ostvari na ime dohotka od nesamostalnog rada, dohotka ili dobiti od samostalne djelatnosti, primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja te svi drugi primici ostvareni prema posebnim propisima. U prihod se uračunava i naknada za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje), novčana potpora sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama, novčana naknada za slučaj nezaposlenosti, stalna pomoć, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, naknada do zaposlenja, doplatak za djecu, ortopedski doplatak, opskrbnina i obiteljska invalidnina ostvareni prema posebnim propisima, objašnjavaju iz HZZO-a.

Nadalje navode da Porezna uprava iz godine u godinu HZZO-u dostavlja sveobuhvatnije i potpunije podatke o dohotku i prihodima građana, te je praćenje podatka sve preciznije. Iz tog se razloga događa da i najmanja suma zaprimljena mimo predviđenog cenzusa koji je granica za besplatnu policu može utjecati na promjenu statusa, te da osiguranik izgubi policu na teret državnog proračuna.

'Primjerice, imali smo prošle godine specifičan slučaj kada je umirovljenicima bio isplaćen dodatak na mirovine (božićnica) čime se nekima povećao cenzus iznad zakonom predviđenog iznosa, a sam iznos božićnice bio je znatno manji nego li ukupna vrijednost godišnje police DZO-a. Upravo zbog ovakvih situacija HZZO će za buduće razdoblje pokušati u suradnji s nadležnim institucijama nešto učiniti po ovom pitanju kako bi zaštitio najosjetljivije skupine osiguranika', ističe se u priopćenju HZZO-a.

Osječki Centar za mir, nenasilje i ljudska prava koji je oštećenim umirovljenicima pružio besplatnu pravnu pomoć, u žalbi odnosno prigovoru je prvenstveno ukazano da ovakve obavijesti o prestanku važenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja, a bez pouke o pravnom sredstvu mogu smatrati nezakonitim.

'Osim toga, pružene usluge socijalne pomoći, predstavljaju neoporezivi primitak, socijalna su potpora, što se jasno vidi iz citiranih podataka. Socijalna potpora se ne smatra prihodom koji ostvari korisnik, to je vid pomoći radno nesposobnoj osobi, koja samom činjenicom da je radno nesposobna dobiva pomoć. To ne može biti dio prihoda, to je nezakonito zbrajati', navedeno je u prigovoru.

No od siječnja sljedeće godine svi koji su po toj osnovi izgubili pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje moći će ga zatražiti ponovo. Naime, izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 24. 12. 2015., više nema obveze iskazivanja socijalnih potpora koje se korisnicima omogućavaju kao primici u dobrima ili uslugama već se iskazuju samo one isplaćene u novcu.

Izvor: tportal.hr / Autor: Tihomila Jovanović

Porezna uprava: Mi samo dostavljamo podatke

Na daljnje inzistiranje na odgovoru o tome kako su neoporezivi primici pribrojeni ukupnom dohotku, iz Središnjeg ureda Porezne uprave izvijestili su nas da Porezna uprava putem sustava EDIP – Evidencije dohotka i primitaka omogućuje dostupnost prikupljenih podataka drugim tijelima i institucijama, poštujući djelokrug rada određenog tijela i institucije te poštujući zaštitu osobnih podataka. Razmjenom prikupljenih podataka putem sustava omogućuje se dostupnost podataka bez potrebe izdavanja potvrda te plaćanja upravnih pristojbi što u konačnici skraćuje postupke ostvarivanja prava odnosno utvrđivanja činjeničnog stanja. 'Razmjenjuju se svi prikupljeni podaci za određenu osobu, a što podrazumijeva podatke o svim oporezivim primicima, ali i o svim primicima koje su osobe primile, a koje se prema poreznim propisima smatraju neoporezivim primicima, odnosno primicima koji se ne smatraju dohotkom. Ostvareni dohoci i neoporezivi primitci dostavljaju se analitički razvrstani prema vrstama primitaka. Porezna uprava u takvim razmjenama dostavlja isključivo podatke koji su evidentirani u informacijskom sustavu Porezne uprave, odnosno podatke koje su dostavili isplatitelji putem Obrasca JOPPD ili podatke koje je utvrdila Porezna uprava u propisanim postupcima. Nadalje, a kako smo već ranije naveli Porezna uprava samo dostavlja podatke o primicima, a nadležne institucije, sukladno posebnim propisima, određuju koji primici ulaze u dohodovne cenzuse za ostvarivanje prava iz svoje nadležnosti', stoji u priopćenju.

Dopis iz HZZO-a koji je šokirao našu sugovornicu

Dopis iz HZZO-a koji je šokirao našu sugovornicu

Izvor: tportal.hr / Autor: Tihomila Jovanović


SaveSaveSave

PRVI KVADRAT IZDVAJA

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi