Komentirajući podzemne spremnike na ulazu na Trg bana Jelačića, Nina Obuljen Koržinek, navodi da je Zagreb usvojio njihove smjernice, ali ne u potpunosti te najavila reviziju
Dovršena je obnova više od 430 objekata, do kraja godina će još preostati radovi na Zagrebačkoj katedrali i zgradi Hrvatskog sabora, sažela je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u dnevniku HRT-a, nazivajući obnovu nakon potresa najobuhvatnijom kulturnom obnovom do sada.
'Zadovoljna sam, sretna i ponosna. Realiziramo generacijski pothvat obnove kulturne baštine - više od 500 objekata. To su najsloženije zgrade, najteže je obnavljati spomenike kulture. Obnovljeno je više od 250 sakralnih objekata, muzeja, knjižnica, arhiva i sudova. Sve je realizirano uz ogroman angažman stručnjaka, njihovu mobilizaciju, dobru organizaciju i brze reakcije', rekla je Obuljen Koržinek.
Dodala je i da su strani stručnjaci obnavljali Zagreb nakon potresa krajem 19. stoljeća, a danas to rade domaći stručnjaci. Ministrica je navela da time izvoze znanje, brzinu i metodologiju koju će podijeliti s inozemnim stručnjacima.
'Sigurna sam da će Meštrovićev paviljon, kao i Zagrebačku katedralu, dolaziti vidjeti stručnjaci iz inozemstva. Katedrala je stabilizirana i završena je prva faza konstrukcijske obnove s unutarnje strane. Sada počinje cjelovita obnova vanjskog plašta i tornjeva. Projekt konstrukcijske obnove dobio je na svjetskoj razini građevinskog Oscara za najinovativnije rješenje. Pretpostavljam da će katedrala i Sabor ostati posljednje zgrade koje ćemo obnavljati. Sve drugo je gotovo. Trenutačno smo na više od 430 završenih objekata, a ostatak će biti dovršen do kraja godine', navela je aktualno stanje obnove.
Situacija u Zagrebu: 'Građanima treba objasniti zašto se odlučuje'
Upitana o podzemnim spremnicima na uglu Ilice i Trga bana Jelačića u Zagrebu, Koržinek je navela da to pitanje ulazi u domenu komunalnog gospodarstva, a njeno Ministarstvo je prije nekoliko godina donijela smjernice za takve teme.
'Tada nas je potaknuo velik broj bankomata na primorju pa smo zakonskim izmjenama obvezali gradove da u svoje odluke o komunalnom redu unesu smjernice za jednostavne građevine za koje nije potrebno ishoditi posebna odobrenja', prisjetila se.
Iako je navela da je Grad Zagreb taj segment ugradio su u svoju odluku o komunalnom redu revizijom u lipnju, navodi da još nisu u cijelosti unijete sve smjernice. Stoga je najavila širu reviziju, a gradsku vlast u metropoli je pozvala na više transparentnosti.
'Potrebno je puno više transparentnosti, potrebno je komunicirati. U nekoliko hrvatskih gradova svi ti spremnici riješeni su bez ikakvih problema. Građanima treba objasniti zašto se odlučuje za pojedina rješenja', rekla je Koržinek.