'Neki nesporazumi nadam se da će uskoro biti riješeni. Ljekarnici nikada nisu mislili raditi posao u nadležnosti liječnika, a kamoli im oduzimati financijsku korist', kazao je predstavljajući projekt proširenje ljekarničkih usluga predsjednik Hrvatske ljekarničke komore Mate Portolan.

Naime, prema projektu koji je dogovoren s HZZO-om ljekarnici bi ubuduće, osim pukog izdavanja lijekova, medicinskih i drugih proizvoda te obrade recepata i doznaka proširili svoje usluge te bi ubuduće bili zaduženi za sprečavanje nuspojava, izradu jedinične terapije, provjeru suradljivosti pacijenata, pripravu peroralne supstitucijske terapije te provjeru krvnog tlaka i šećera u krvi. Takve poslove, kazala je stručna suradnica u HLJK-u Tihana Govorčinović, već rade njihovi kolege u drugim državama pa primjerice u Belgiji ljekarnici savjetuju pacijente koji boluju od astme, a u Francuskoj prate pacijente na antikoagulacijskoj terapiji.

'Na primjeru jedinične terapije, ljekarnici bi mogli pomoći pacijentima koji uzimaju više lijekova. Istraživanja su pokazala da 50 posto takvih pacijenata ne zna kako i kada uzeti lijek i pitanje je uzimaju li ga uopće. Ljekarnik bi tada u suradnji s liječnikom mogao posložiti kako i kada uzeti lijek, ujutro, natašte, ili svaki dan...Tada bi bolest tog pacijenta bila kontrolirana, a troškovi zdravstva bi se smanjili jer zbog neopreznog uzimanja lijekova ne bi bilo dodatne hospitalizacije ili dodatne terapije', kazala je Govorčinović.

Ljekarnici, naravno, za dodatne usluge koje će obavljati očekuju i naknadu od HZZO-a, no upitno je kako će je naplatiti. Naime, kako je objasnio Portolan, nema garancije da će HZZO isplatiti naknadu, pogotovo kada se uzme u obzir to da su rokovi plaćanja prema ljekarnicima već sada pomaknuti na 210 dana te da država duguje dvije milijarde kuna za lijekove.

'No naš je cilj pokrenuti promjene za ljude koji žele ulagati i da za njih stvorimo uvjete kako bi mogli živjeti od svoje djelatnosti. Postoje već sada sredstva za preventivu i ima puno neracionalnosti i uštede na području ljekarništva mogli bi vratiti kroz veće naknade', kazao je Portolan.

HZZO traži da ljekarnici što prije krenu s proširenom uslugom, no Portolan kaže da se prvo moraju riješiti postojeći dugovi prema ljekarnama te razgovarati s Hrvatskom liječničkom komorom.

'Ljekarnici su spremni preuzeti na sebe dio dijagnostičko-terapijskih postupaka, ali očekuju da im se to primjereno plati i pritom se nemaju namjeru miješati u posao i odgovornost liječnika pri postavljanju dijagnoze, ali u praćenju terapije mogu sudjelovati', rečeno je na press konferenciji.

Novinare je zanimalo hoće li ljekarnici preuzeti cijepljenje građana, kako su to pisali mediji, no kako su kazali u Ljekarničkoj komori, iako to njihovi kolege u drugim državama rade, u Hrvatskoj se o tome nije razgovaralo.