Najprije je zahvalio ministru Medvedu i svim službama na ustrojenom radu te na istraživanju posmrtnih ostataka nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

"Ovaj puta i na Ovčari, i Petrovačka Dola, Jean-Michel Nicolier, Zorislav Gašpar, Josip Batarelo i Dragutin Štic. To je zasigurno važna vijest za njihove obitelji, ali i važna vijest za Hrvatsku, rekao je Plenković.

Naglasio je da je osobito važno što su posmrtni ostaci pronađeni i na lokacijama koje su i ranije bile pregledavane "ovaj puta sa svim, uz napredovalom tehnologijom i suradnjom s drugim službama i ekspertima. Drago mi je da je do toga došlo. Siguran sam da će obitelji poginulih hrvatskih branitelja s ovom viješću imati i određeni mir s obzirom na njihove najmilije", dodao je.

Premijer je istaknuo da će se nastaviti tragati za nestalima u Domovinskom ratu, ali i da neće ići na posljednji ispraćaj, već će to učiniti ministar branitelja Tomo Medved. Naglasio je i da je pozitivno što je inflacija usporila u listopadu te sada iznosi 3,6 posto.

"Vidjeli ste da smo izašli s projekcijama proračunskog plana za iduću godinu. Taj dokument je itekako važan jer determinira pripreme za finalne aktivnosti koje su u tijeku na razini resora, a to je priprema proračuna za 2026. godinu", dodao je.

O izboru predsjednika Vrhovnog suda

"Što se tiče izbora predsjednika Vrhovnog suda, malo ću šire komentirati izjave koje je dao predsjednik Milanović. Prvo, njegova teza da je javni poziv besmislen potpuno je promašena. Već prije četiri godine imali smo situaciju u kojoj je kršio zakon kada je jednu svoju raniju kandidatkinju, profesoricu Pravnog fakulteta, predlagao Saboru mimo zakonske procedure. Važno je podsjetiti na to jer ljudi brzo zaboravljaju, istaknuo je. i nastavio:

"Drugo, zakon koji je donesen prošao je test zakonitosti i ustavnosti. Čak je SDP, ako se ne varam Bauk, išao za ocjenom ustavnosti zakona koji je donesen prije sedam ili osam godina, a Ustavni sud je tada potvrdio da je javni poziv u skladu sa zakonom. Dakle, zakon ne ugrožava ustavni položaj institucija koje imaju određene ovlasti temeljem Ustava. U ovom slučaju, predsjednik ima ustavom definiranu oblast predlaganja predsjednika Vrhovnog suda", kazao je.

Objasnio je i zašto je uveden javni poziv u postupak izbora predsjednika VSRH-a. Premijer je pojasnio da javni poziv nije uveden kako bi se ograničavale ovlasti tadašnje predsjednice Republike, Kolinde Grabar-Kitarović, nego kako bi se hrvatsko zakonodavstvo uskladilo s preporukama tijela Vijeća Europe za suzbijanje korupcije.

"To je preporuka koju smo dobili u mandatu kao Hrvatska kada je Milanović bio premijer. Malo političke pedagogije nije loše i ne škodi hrvatskoj javnosti jer vrijeme prolazi, a malo ljudi zna detalje", rekao je.

Dosadašnja praksa

Naglasio je da javni poziv ima za cilj omogućiti svim uglednim pravnicima koji ispunjavaju zakonske kriterije da se jave na poziv.

"Što se toga tiče, predsjednik Republike ima pravo predložiti kandidata. Konačnu odluku o tome tko će postati predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda donosi Sabor, i to većinom zastupnika, dakle parlamentarna većina", istaknuo je.

Komentirajući kandidatkinju Matić, premijer je rekao: "Radi potpunog i istinitog informiranja javnosti, ja gospođu nisam ranije poznavao. Postoji jedan zahtjev da bi ona htjela sa mnom konzultirati, ja sam je primio i saslušao. Rekao sam joj da se može javiti kao i svatko drugi, a konačnu odluku donijet ćemo naknadno".

Dodao je da je, u skladu s dosadašnjom praksom i prema pokojnom predsjedniku Vrhovnog suda, primio i gospodina Dobronića. Komentirao je i prethodnu kandidatkinju Sandru Artuković-Kunšt.

"Moram priznati da nisam znao ništa o njoj u trenutku kada sam čuo njeno ime. Kasnije sam shvatio o kome je riječ i kakve su njene kvalifikacije. Normalno je da nije mogla dobiti podršku, a pogotovo ne od onih koji na sastanku za kandidature za Ustavni sud javno tvrde da zakon nije kršen prije parlamentarnih izbora prošle godine. Tko tako misli, neka se bavi nekim drugim poslom, a ne da pretendira na najviše pravosudne dužnosti", rekao je.

Milanović vrijeđa suce?

Premijer je upozorio i na Milanovićevo, kako je rekao, kontinuirano vrijeđanje sudaca Vrhovnog suda.

- Godinama se ignorira u hrvatskoj javnosti da Milanović grubo vrijeđa suce Vrhovnog suda. I to već godinama. Otprilike ima stav prema njima da mora doći netko tko nije iz sastava sudaca Vrhovnog suda kao da ovi koji su tamo otprilike ne znaju svoj posao, pa da suci koje je tamo izabralo Državno sudbeno vijeće i to na način da ih biraju praktički suci među sobom. Tamo su uglavnom predstavnici sudaca različitih sudova, tamo su profesori pravnih fakulteta, tamo su dva saborska zastupnika i to je jedan iz oporbe i jedan iz parlamentarne većine. Takav prijezir prema sucima Vrhovnog suda je jako indikativan za stajalište nekoga tko obnaša takvu institucionalnu dužnost u Hrvatskoj u odnosu na najviši sud u Republici Hrvatskoj, naglasio je.

Kazao je i kako Milanovića ne zanimaju mišljenja niti sjednice Vrhovnog suda, niti nadležnog saborskog odbora, Odbora za pravosuđe.

- Zadnji put se na ovaj poziv javila samo profesorica Maganić. On je rekao da je, bez obzira što oni rekli, neće slati dalje. Čak nije dovršena zakonski procedura, pa je Državno sudbeno vijeće, ne znam na temelju čega, zaključilo taj poziv zaključen. Tamo su ključna pitanja, kazao je.

- Njega ne zanima procedura, rekao je.

Na ponovno pitanje novinara što nije "valjalo" s gospođom Artuković Kunšt, odgovara kako nije imala program koji bi zadovoljavao da postane predsjednica Vrhovnog suda. Na ponovno pitanje novinara N1, Ivana Hrstića, Plenković je poručio:

"Vi ste inspirirani Milanovićem, koji vrijeđa pravosuđe, pa čak i Turudića. Inspirirani ste bacanjem drvlja i kamenja, objavljivanjem tajnih spisa DORH-a, itd. Imate potpuno drugi primjer, gdje predsjednik ne utječe na ovlasti Vlade, niti bira tko će biti glavni državni odvjetnik, kojeg bira Hrvatski sabor.

Ali, stvorio je narativ da su stotine ljudi dolazile na Markov trg i govorile da Vladu treba zapaliti. Tolika agresija je bila uoči parlamentarnih izbora 2024. potaknuta izborom jednog od najvažnijih tijela pravosuđa. To je ta razlika u komunikaciji i odnošenju prema pravosuđu", rekao je i ponovio da Artuković Kunšt nije izabrana zbog programa, čijih se detalja nije mogao sjetiti.

'Milanović je 2020. blokirao imenovanje veleposlanika'

"Onaj tko gubi, ima se pravo žaliti. Loši gubitnici, pa se žale. Bolje da se pozabave vodstvima u četiri velika grada. U Splitu su izgubili izbore, u Zagrebu su prirepak Možemo, u Osijeku ih nema, u Rijeci ima više zastupnika HDZ-a, nego njih", poručio je o najnovijoj tužbi SDP-a Europskom sudu za ljudska prava zbog sumnji u nepravilnosti na izborima za varaždinskog župana.

Potom se prebacio i na drugo otvoreno pitanje, a to je izbor veleposlanika.

"Milanović je odbio proces imenovanja veleposlanika ujesen 2020. Tad je Ministarstvo napravilo okvirnu, neformalnu listu ljudi za upražnjena mjesta i on je to odbacio i time praktički blokirao imenovanje veleposlanika. On sad perpetuira o podijeljenoj odgovornosti njega i Vlade da je 50-50. To nije bilo nikad. Sad trubi o 75-25. To je novi aršin začinjen koncepcijom - prihvatit ću sve HDZ-ove kandidate od kojih nijedan ne valja ništa, a mojih 23 su najbolji.

Ministar Grlić je napravio analizu kadrova po dobnoj skupini, prethodnom iskustvu, itd. kako bi se odredili ljudi koji će najbolje raditi posao u međunarodnim organizacijama. HDZ je ovdje štitio struku. Ovo je sad maliciozna teza, jer ih osam dolazi "s ceste" i oni su 100 posto bolji od onih koji cijeli život rade u diplomaciji", otkrio je Plenković.

HDZ-ovi članovi, rekao je Plenković, ni ne znaju tko su kandidati jer je ministarstvo vodilo računa da zaštiti struku.

U našem vremenu, plaće su diplomata povećane dvaput više nego u zadnjih 35 godina. Zgrada MVEP-a je u potpunosti obnovljena, dodao je premijer.

Među njegovim kandidatima je nekoliko njegovih suradnika, a iz Grlićeva kabineta su dva ili tri. Ministrovo je da pronađe najbolja rješenja, nećemo mi 'a priori' prihvaćati ljude po karti svijeta. Ministar ima ovlasti razgovarati i prihvatiti rješenja da se obavi rotacija. Kompromis se može naći, ali ne da to bude bahato tezgarenje s ljudima i s destinacijama. To neće proći", ustvrdio je prvi čovjek Vlade.

Dovođenje u zabludu

"Dovođenje javnosti u zabludu. U tome je, moram priznati jako uspješan. Sad možemo ostati dojma da je ovih 80 i nešto (predloženih veleposlanika), da su svi iz HDZ-a i da ne znaju ništa", rekao je Plenković u izjavi za medije nakon zajedničke sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora svoje stranke.

Nazvao je to ponižavanjem sustava za razliku od pristupa šefa diplomacije Gordana Grlića Radmana za koji je rekao da je "upravo obrnut".

"Ministar (je) nakon internog poziva u službi, nakon što se javilo 270 ljudi, probrao otprilike 80 i nešto imena, od kojih su svi ljudi koji su barem jednom u svom životu bili dio službe vanjskih poslova ... Nije išao okolo po županijskim organizacijama HDZ-a i tražio veleposlanike. Tu je zlonamjerna insinuacija koja u javnosti ostavlja dojam da je vlada ili ministar predložio 75 članova HDZ-a da sutra postanu ambasadori", dodao je Plenković.

Na pitanje novinara o tome ima li na popisu ministarstva članova HDZ-a, premijer je odgovorio da pretpostavlja da ima, ali da nitko od njih nije ni na bilo koji način presudan za funkcioniranje stranke ili donošenje odluka.

"Ali nije to bio kriterij, već znaju li nešto, jesu li dugo bili vani, koliko imaju godina i čime su se bavili", pojasnio je.