UZ NEKOLIKO KRITIKA

Zakon o obnovi Zagreba dobio zeleno svjetlo saborskog Odbora za prostorno uređenje

  • Autor: S. S./Hina
  • Zadnja izmjena 27.07.2020 19:09
  • Objavljeno 27.07.2020 u 19:09
Darko Horvat

Darko Horvat

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Saborski Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo podupro je u ponedjeljak u prvom čitanju s devet glasova za i tri suzdržana glasa prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat istaknuo je kako je cilj Zakona konstrukcijska obnova zgrada kako bi oštećene zgrade mogle izdržati buduće potrese, te žurni povratak stanovnika svojim domovima.

Zakon uređuje način i postupak obnove, uklanjanje zgrada, izgradnju zamjenskih kuća, te stambeno zbrinjavanje ljudi, istaknuo je Horvat i dodao da su u izradi zakona sudjelovali stručnjaci.

Zakon predviđa osnutak Stručnog savjeta za obnovu koji će imati savjetodavnu ulogu te Fonda za obnovu koji će obavljati stručne poslove pripreme, organizaciju i provedbu obnove. Predviđa također četiri načina obnove: popravak nekonkstukcijskih elemenata, popravak konstrukcije ili pojačanje konstrukcije ili cjelovitu obnovu.

Cjelovitom obnovom, istaknuo je Horvat, obnavljat će se zgrade javne namjene, zgrade koje su zaštićeno kulturno dobro te poslovni prostori u drugim vrstama zgrada namijenjeni za prosvjetnu i zdravstvenu djelatnost, rekao je Horvat.

Rokovi obnove ovisit će o oštećenjima zgrada, razini zaštićenosti, organizaciji prometa te kapacitetima građevinskog sektora.

„Nadamo se da Zakon daje odgovore na brojna pitanja te da će obnova biti provedena stručno i da će se građani osjećati sigurno”, rekao je Horvat.

Oporbeni članovi Odbora predložili su jasnije definiranje pojedinih odredaba Zakona, poput onih koje se odnose na založno pravo na nekretninu ondje gdje je više suvlasnika, a nema dovoljno novca u pričuvi.

Mrak-Taritaš: Mnoga pitanja ostala otvorena

Zakon ne daje odgovore na niz pitanja, od uloge Fonda za obnovu do pitanja vezanih za obiteljske kuće i višestambene zgrade, rekla je Anka Mrak-Taritaš (GLAS).

Zvane Brumnić (SDP) upitao je zašto tim zakonom nije obuhvaćena energetska obnova, na što je državni tajnik Željko Uhlir odgovorio da već sada troškovi dosežu 42 milijarde kuna te da bi to stajalo dodatnih 10 do 15 milijarda kuna.

Zastupnici su zatražili i jasnije definiranje rokova u Zakonu te roka za osnutak Fonda za obnovu.

„Rok za osnivanje Fonda je 30 dana od trenutka stupanja na snagu Zakona”, objasnio je ministar Horvat.

Tomašević i Peović: Potreban je socijalni kriterij za sufinanciranje obnove

Tomislav Tomašević (Možemo) smatra da model financiranja 60 posto država, 20 posto lokalne jedinice i 20 poto vlasnici nije precizno definiran, a zauzeo se i za uvođenje socijalnog kriterija u sufinanciranju obnove privatnih vlasnika. Sporan mu je i institucionalni okvir koji predviđa osnutak Zavoda za obnovu uz postojeći Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba.

I Katarina Peović (RF) predlaže uvođenje imovinskog, dohodovnog cenzusa jer, kaže, nekima je i tih 20 posto nedostižno.

„Razmišlja se o tome da se uvede i socijalni kriterij iako to traži veću razradu”, odgovorio je Uhlir.

Socijalni cenzus je predmet rasprava, on će biti uređen podzakonskim aktima, dodao je ministar Horvat i najavio mogućnost kreditnih aranžmana uz povoljne kamate.

Marija Selak Raspudić (Most) upozorila je pak na to da je važno osigurati transparentno trošenje financijskih sredstava za obnovu.

Zastupnici su pohvalili što Zakon ide u dva čitanja i što ostavlja prostor za dodatna poboljšanja. Njegovo drugo čitanje očekuje se na jesen, kada bi trebao biti i donesen.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!