Komunikacijski stručnjak i politički analitičar Krešimir Macan smatra da ovakav izborni rezultat ne znači nužno i Vučićev konačni kraj. U razgovoru za tportal upozorava da još nije jasno kako će se studentski pokret organizirati, kako će izgledati nova vlast i koliko će duboke promjene biti spreman provesti.

'Zapravo uopće ne znamo tko je dobio izbore. Dakle znamo da je to Studentska lista, ali ne znamo kako će se ona postaviti', kazao je Macan za tportal.

Prema privremenim rezultatima, Studentska lista osvojila je oko 53 posto glasova, a lista Aleksandra Vučića oko 39,9 posto. Projekcije joj daju 139 od ukupno 250 zastupničkih mandata, što bi joj omogućilo samostalno formiranje vlade. No izborni rezultati još trebaju biti službeno potvrđeni, a studentski pokret tek mora pokazati kako će svoju pobjedu pretvoriti u funkcionalnu političku vlast.

'Moguće je da Vučić očekuje isto tako da ta tranzicija neće biti lagana, da će biti nekih propusta i da vlast možda neće biti toliko stabilna, stoga možda tu očekuje neku svoju priliku', smatra Macan.

SNS čeka ozbiljno preslagivanje

Pritom kaže da je izborni poraz velik udarac za naprednjake, ali upozorava i na to da ova stranka neće nestati preko noći. SNS i dalje ima znatan broj zastupnika, a njegova je mreža duboko ukorijenjena u lokalnoj vlasti.

'Ovo je veliki udarac, ali bio je jednostavno očekivan nakon toliko godina i takvog obnašanja vlasti', ističe Macan.

Dodaje da će se srpska politička scena sada morati iznova definirati. SNS je, kako objašnjava, izgubio vlast na državnoj razini nakon dugog razdoblja dominacije, ali još kontrolira lokalne sredine, zbog čega očekuje preslagivanje, odlaske i prelaske unutar stranke.

'Neće SNS ostati ovako jedinstven i velik kao što je bio dosad. Ali ima dovoljan broj zastupnika', ističe.

S druge strane, Studentska lista ne može dugoročno funkcionirati samo kao pokret građana okupljenih oko zajedničkog cilja. Tijekom prosvjeda i kampanje mogla je djelovati kao široka platforma, no za upravljanje državom morat će razviti političku organizaciju, dogovoriti program i formirati strukture koje mogu preuzeti odgovornost za vođenje zemlje.

'Ne mogu pokreti vladati. Dakle to će se morati pretvoriti u nekakve stranke, odnosno nešto politički funkcionalno', upozorava Macan.

Moguć je i HDZ-ovski scenarij

Jedno od ključnih pitanja nakon izbornog poraza jest hoće li uslijediti kazneni postupci protiv ljudi iz Vučićeva sustava, smjene u institucijama i eventualne mjere protiv same stranke. Pitanje je i hoće li napokon 'profunkcionirati' zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, a Macan upozorava da je u ovom trenutku prerano prognozirati konkretne poteze.

'O tom potom. Vidjet ćemo kakvi će biti postupci, čime će se voditi i općenito kako će izgledati vlast', kaže.

Kao mogući scenarij navodi iskustvo Hrvatske nakon odlaska Ive Sanadera, odnosno kaznene postupke koji su uslijedili nakon promjene vlasti. Ipak, naglašava da će sve ovisiti o konkretnim postupcima, dokazima i tome što će utvrditi institucije.

'Moguće je da prođu kroz sve ono što je prošao HDZ u Hrvatskoj nakon Ive Sanadera. Dakle sve je moguće, ali treba vidjeti kakvi će se procesi uopće događati. Sve je još otvoreno', kaže Macan.

SNS će vjerojatno pasti i na sljedećem velikom testu

Sljedeći važan test mogli bi biti predsjednički izbori. Macan smatra da bi studentski pokret nakon parlamentarne pobjede mogao imati prednost, ponajprije zbog političkog zamaha koji je dobio.

'Studentska lista tu je u prednosti jer ima sad ovaj val i teško da će on proći', procjenjuje, govoreći o mogućnostima Vučićeva političkog tabora.

Ipak, upozorava da će puno toga ovisiti o tome kako će se razvijati tranzicija i hoće li promjena vlasti mirno proteći. Kao velik uspjeh studentskog pokreta ističe činjenicu da su dosadašnji masovni prosvjedi, unatoč napetostima, prošli bez novih žrtava.

U pozadini svega ostaje i pitanje odgovornosti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru u studenome 2024. godine. Upravo je ta tragedija bila okidač za masovne studentske prosvjede protiv korupcije i načina na koji se upravlja državom.

Macan smatra da je izostanak odgovornosti bio jedan od ključnih razloga zbog kojih se nezadovoljstvo pretvorilo u širok građanski bunt.

'Ovdje je glavni problem bio to da je stradalo 16 ljudi i za to nitko nije odgovarao', ističe, dodajući da se nezadovoljstvo zbog toga postupno pretvorilo u revolt koji je na kraju politički pogodio i samog Vučića.

Bliži li se kraj Vučićevim medijima?

Promjene bi mogle zahvatiti i medijsku scenu, u kojoj su mediji naklonjeni Vučiću godinama imali važnu ulogu u održavanju njegove političke dominacije. No Macan smatra da će njihova budućnost ponajprije ovisiti o novcu.

'Sve ovisi o tome kako će se financirati. Dakle Vučić im je osigurao financiranje, pa su mogli postojati. Ako ne budu našli nove financijere, dio će ih se sigurno zatvoriti', kaže.

'Tako da mislim da Srbiju čeka ta velika tranzicija, velika katarza, ali to nije lagano jer svaka vlast treba sluge, pa tako i medije. Tako da će biti puno prelazaka i nije da će oni krenuti od nule. No Srbija ima i vrlo iskusnu diplomaciju, službe itd. Osim toga, još uvijek ne znamo te bazne političke odrednice Studentske liste. Možda tu ne bude velikih promjena. Možda dođe do njih, ali će biti samo blaže', smatra Macan.

'Vjerujem da bi mogli odgovarati ljudi za koje se konkretno utvrdi da su počinili kaznena djela, ali da će ostatak nastaviti raditi svoj posao ako su ga profesionalno obavljali. Zato je ta tranzicija velik izazov. Vidjet ćemo što će se u njoj dogoditi jer ne znamo još ni imena potencijalnih ministara, ne znamo ništa. Glavni zadatak bio je da Vučić ode. Sad su taj zadatak obavili i kreće najveći izazov – formiranje novih političkih struktura. A to neće biti nimalo lak posao', dodaje.

Može li 'srpski svet' preživjeti promjenu vlasti?

Političke promjene u Beogradu otvaraju i pitanje budućnosti koncepta tzv. srpskog sveta, odnosno politike jačanja utjecaja Srbije među Srbima u susjednim državama. Macan smatra da će odgovor ovisiti o političkoj orijentaciji nove vlasti i tome želi li se ona snažnije približiti Europskoj uniji.

'Ovisit će o tome kakva će biti orijentacija ove nove vlasti, žele li živjeti kao sav normalan svijet, pa se orijentirati na Europu. To su te političke odrednice koje ne znamo', kaže.

Upozorava da studentski pokret još nije jasno definirao sve svoje vanjskopolitičke prioritete, stoga nije moguće znati hoće li doći do potpunog zaokreta u odnosima s velikim silama ili će se dio dosadašnje politike nastaviti, možda u blažem obliku.

'Srbija ima institucije i neke politike koje su dulje od bilo koje vlade, tako da je pitanje hoće li studenti moći sve zaokrenuti i postoji li uopće volja da se to potpuno promijeni. Od ove dosadašnje igre s Kinezima, Rusima, prema Europskoj uniji, SAD-u, Srbija je cijelo vrijeme igrala između četiri strane. Sad je pitanje žele li se studenti više okrenuti prema Europi, pa onda eventualno prema Americi poslije Trumpa. S druge strane, neke ljude je strah da upravo zbog tih struktura neće biti bitnijih promjena. Ali ako Srbija hoće ići naprijed i hoće biti drugačija, morat će promijeniti neke stvari, i to značajno', zaključuje Macan.