Projekt vrijedan više od 200 milijuna eura izaziva zabrinutost zbog mogućih posljedica za okoliš, upitne ekonomske opravdanosti, ali i sumnji u njegove šire političke i sigurnosne motive.

Još početkom ove godine Vučić je tijekom posjeta Trebinju poručio da Srbija nije odustala od ulaganja u gradnju aerodroma te da je novac već osiguran.

‘Mi smo spremni uložiti više od 200 milijuna eura, novac nije problem, već dozvole’, izjavio je tada, pozivajući vlasti u Bosni i Hercegovini da ih izdaju, piše Dubrovački vjesnik.

Planirana zračna luka trebala bi se nalaziti u blizini sela Taleža, na području Republike Srpske, nedaleko od hrvatske granice i svega tridesetak kilometara od Dubrovnika. Ideja je predstavljena još 2006. godine, a realizacija je povjerena javnoj tvrtki Aerodrom Trebinje, u vlasništvu Aerodroma Srbije.

Prema planovima, aerodrom bi imao pistu dugu 3500 metara, što bi bilo više nego na zagrebačkoj i beogradskoj zračnoj luci. Takva bi infrastruktura omogućavala prihvat i najvećih zrakoplova, a posebnost je projekta i to što bi njime upravljala Srbija, a ne Bosna i Hercegovina.

Strah od onečišćenja izvora pitke vode

Hrvatska je od početka upozoravala na moguće posljedice projekta za okoliš. Područje Taleže nalazi se u zoni zaštite rijeke Omble, iz čijeg se izvora pitkom vodom opskrbljuje dubrovačko područje. Zbog toga su dubrovačke vlasti i ekološke udruge izrazile zabrinutost da bi građevinski radovi, kao i eventualno izlijevanje otpadnih voda ili zrakoplovnog goriva, mogli ugroziti taj važan izvor vode.

Dodatni problem predstavlja i Espoo konvencija, međunarodni sporazum koji uređuje procjenu utjecaja određenih projekata na okoliš preko državnih granica, a čija je potpisnica i Bosna i Hercegovina.

Osim ekoloških rizika, od početka se postavlja i pitanje ekonomske opravdanosti ulaganja. U krugu od pedesetak kilometara od Trebinja već se nalaze tri zračne luke – u Dubrovniku, Mostaru i Tivtu u Crnoj Gori. Zbog toga se nameće pitanje zašto bi slabo naseljeno područje istočne Hercegovine trebalo dobiti još jedan aerodrom tako velikih kapaciteta.

Sumnje u moguće ruske interese

Kritičari projekta smatraju da bi njegove motive trebalo promatrati i izvan gospodarskog konteksta. Pojedini zapadni sigurnosni stručnjaci upozoravaju na mogućnost da bi se u Trebinju mogao primijeniti model sličan onome za koji se vežu sumnje u slučaju zračne luke u Nišu. Ondje se, naime, nagađa da bi aerodrom pod upravom Aerodroma Srbije mogao služiti i za ruske obavještajne aktivnosti u blizini granica članica NATO-a, Hrvatske i Crne Gore.

Sumnje dodatno potiče zahtjev srpske vlade da se kontrola zračnog prostora iznad Trebinja prepusti Agenciji za kontrolu zračne plovidbe Srbije i Crne Gore (SMATSA), u kojoj Srbija ima 93 posto vlasništva. Pritom se ističe i duljina planirane piste, koja bi znatno nadmašivala potrebe civilnog zračnog prometa u gradu veličine Trebinja.

Zbog toga se pojavila pretpostavka da bi infrastruktura mogla biti prilagođena i prihvatu velikih ruskih vojnih transportnih zrakoplova. Dodatnu komplikaciju predstavlja činjenica da zbog prilaznih ruta dubrovačke zračne luke zračni prostor iznad Trebinja kontrolira Hrvatska kontrola zračne plovidbe.

Službene vlasti Srbije i Republike Srpske odbacivale su takva nagađanja, inzistirajući na tome da je riječ o civilnom i gospodarskom projektu. I mnogi analitičari ocjenjuju da su tvrdnje o mogućoj ruskoj vojnoj bazi pretjerane. Ipak, u kontekstu hibridnog ratovanja i obavještajnih aktivnosti projekt se i dalje prati s oprezom.

Projekt je već dobio ekološku dozvolu

Unatoč zabrinutosti zbog mogućih posljedica za okoliš i prekograničnog utjecaja, projekt je u Bosni i Hercegovini već prošao dio administrativnih postupaka. Vijeće ministara BiH 2022. godine odobrilo je određivanje dijela carinskog područja zemlje kao ‘Slobodna zona Trebinje’, prve takve zone u Republici Srpskoj.

Sredinom kolovoza ove godine projekt je dobio i ekološku dozvolu Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, čime je napravljen novi korak prema mogućoj realizaciji.

Vlasti Republike Srpske najavljivale su da će glavni projekt biti dovršen do kraja godine. Nakon toga trebalo bi uslijediti izvlaštenje zemljišta na području od oko 300 hektara, izdavanje građevinske dozvole i početak radova.

No, izborni poraz Vučićeva političkog tabora otvara pitanje hoće li se plan nastaviti i ako u Srbiji dođe do promjene vlasti.

Studentska lista, koja je prema svom programu, ‘Studentskom planu’, u prvi plan stavila rješavanje unutarnjih problema Srbije, od korupcije u institucijama do poteškoća u obrazovanju, gospodarstvu i životnom standardu, teško bi mogla opravdati izdvajanje više od 200 milijuna eura za projekt u susjednoj državi dok se suočava s domaćim problemima.

Zato se čini da bi ambiciozni plan gradnje zračne luke u Trebinju mogao izgubiti političku potporu s kojom je dosad računao. Osim ako, kako na kraju sugerira Dubrovački vjesnik, iza projekta od početka ne stoji novac koji nije samo srpski, nego i ruski.