neravnopravna utakmica

Što su međunarodni promatrači utvrdili u Srbiji? Spominju i navode o kupnji glasova

26.10.2026 u 16:14

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Međunarodni promatrači ocijenili su da su prijevremeni parlamentarni izbori u Srbiji 25. listopada obilježeni velikim odazivom birača i snažnim natjecanjem dvaju glavnih političkih blokova, ali i dubokom polarizacijom društva te ozbiljno narušenom ravnopravnošću izbornih sudionika, priopćila je Parlamentarna skupština Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE PA)

Prema preliminarnom izvješću promatračke misije, prednosti vladajuće stranke, uključujući ozbiljnu zloupotrebu javnih resursa, pritiske i zastrašivanje birača te ometanje predizbornih aktivnosti, dodatno su narušili izborni proces.

‘Velika izlaznost koju smo vidjeli 25. listopada šalje važnu poruku: unatoč zabrinutosti zbog izbornog procesa i općeg nepovjerenja javnosti, građani Srbije i dalje izlaze na izbore kako bi se njihov glas čuo’, rekao je Gilles Baum, posebni koordinator i voditelj kratkoročne promatračke misije OESS-a.

Dodao je da takvu predanost demokratskom sudjelovanju moraju pratiti trajni napori za jačanje povjerenja u izbore, osiguravanje ravnopravnih uvjeta za sve sudionike i jamčenje slobodnog izražavanja biračke volje.

Piero Fassino, voditelj izaslanstva Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE), ocijenio je da su građani Srbije svojim iznimnim odazivom pokrenuli povijesne promjene.

‘Ovi izbori otvaraju novo poglavlje za Srbiju i šalju snažnu poruku: srpski narod želi aktivno sudjelovati u oblikovanju demokracije utemeljene na vladavini prava i poštovanju ljudskih prava’, poručio je Fassino, pozvavši novoizabrane vlasti da opravdaju povjerenje koje im je ukazano.

Pritisci, neravnopravna kampanja i problemi s medijima

Pripreme za izbore uglavnom su provedene učinkovito, a registracija kandidacijskih lista bila je uključiva. Republičko izborno povjerenstvo većinom je radilo transparentno i u skladu sa zakonskim rokovima, no odluke pod političkim utjecajem izazvale su sumnje u njegovu nepristranost i dosljednost.

Promatrači upozoravaju i na probleme u rješavanju izbornih prigovora, zbog kojih biračima nije uvijek bio osiguran učinkovit pravni lijek. Nepovjerenje u točnost biračkog popisa ostalo je rašireno, a vlasti nisu pružile dovoljno jasna objašnjenja. Iako je osnovano novo povjerenstvo za reviziju biračkog popisa, ograničen i zakašnjeli pristup podacima otežao mu je cjelovitu provjeru prije izbora.

Na sam dan glasanja zabilježena je velika izlaznost, a promatrači su većinu postupaka na biračkim mjestima ocijenili pozitivno. Ipak, uočeni su proceduralni nedostaci i problemi s transparentnošću utvrđivanja rezultata. Ozbiljnu zabrinutost izazvali su i prijavljeni fizički napadi, među ostalim na članove biračkih odbora, građanske promatrače i novinare.

Neovisna pristupačnost biračkih mjesta za osobe s tjelesnim invaliditetom nije bila osigurana na 60 posto od ukupno 1485 promatranih biračkih mjesta.

Promatrači upozoravaju i da su pritisci političkih i ekonomskih aktera narušavali uredničku neovisnost medija. Uz napade, prijetnje i uznemiravanje novinara, takvo je okruženje poticalo autocenzuru.

Analiza medijskog izvještavanja koju je proveo OESS pokazala je izraženu neravnotežu: javne i privatne televizije davale su prednost listi ‘Ujedinjena Srbija’, dok su studentsku listu uglavnom prikazivale u negativnom svjetlu. Time su, prema promatračima, odstupile od obveze javnog servisa da biračima pruži nepristrane informacije.

‘Postoje ozbiljni nedostaci u izbornom procesu, izražena pristranost medija i propust da se internetski prostor zaštiti od manipulacija, što je biračima ograničilo mogućnost donošenja informirane odluke’, rekao je Eoghan Murphy, voditelj promatračke misije Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

Zabrinutost zbog pritisaka na birače i manipulacija na internetu

Promatrači su upozorili i na zamagljivanje granice između države i vladajuće stranke. Uz zloupotrebu javnih resursa, najave velikih financijskih pogodnosti dodatno su otežale razlikovanje državnih aktivnosti od stranačke kampanje.

Zabrinutost su izazvali i ometanje predizbornih skupova, zastrašivanje, sukobi, neujednačene reakcije policije te navodi o pritiscima na zaposlenike javnog sektora i kupnji glasova. Sve to, navodi se u izvješću, dovodi u pitanje mogućnost slobodnog vođenja kampanje i donošenja odluke bez nedopuštenog utjecaja.

Internetska kampanja bila je intenzivna, ali uglavnom nije bila regulirana posebnim pravilima ni podvrgnuta odgovarajućem nadzoru. Digitalni prostor obilježili su zapaljiva retorika, uznemiravanje, prijetnje, dezinformacije i koordinirane neautentične aktivnosti.

Nerazjašnjeni su ostali i navodi o nezakonitom digitalnom nadzoru, uključujući navodnu upotrebu špijunskog softvera Pegasus. Nepovjerenje u policiju i sigurnosne institucije dodatno je potaknulo pitanja zaštite privatnosti i drugih temeljnih prava.

Unatoč ozbiljnim problemima, promatrači su istaknuli i pozitivne pomake. Sve kandidacijske liste zadovoljile su zakonsku kvotu od najmanje 40 posto zastupljenosti svakog spola, a žene su činile 47 posto kandidata. Ipak, rodna ravnopravnost bila je slabo zastupljena u kampanji, dok su nasilje i prijetnje ženama, uključujući one na internetu, korišteni u stranačkim obračunima.

Poboljšana su i prava građanskih promatrača, a organizacije civilnog društva mogle su pratiti izbore bez većih ograničenja. No, neprijateljska retorika i optužbe visokih političkih dužnosnika o stranom utjecaju mogle bi oslabiti povjerenje javnosti u njihov rad.

Federica Onori, voditeljica izaslanstva Parlamentarne skupštine OESS-a, ocijenila je da su izbori održani u ozračju duboke polarizacije i općeg nepovjerenja u javne institucije, ali da je velik odaziv pokazao želju građana za promjenom smjera zemlje. Pozvala je nove vlasti da povećaju transparentnost odlučivanja i obnove povjerenje građana.

Andreas Schieder, voditelj promatračkog izaslanstva Europskog parlamenta, istaknuo je povijesni značaj mirne mobilizacije građana i pozvao Srbiju da iskoristi trenutak za ubrzanje približavanja Europskoj uniji te izgradnju budućnosti utemeljene na demokraciji, slobodi i europskim vrijednostima.

U izvješću se navodi da su izmjene izbornog zakonodavstva iz 2025. i 2026. godine poboljšale pravni okvir, ali da niz preporuka ODIHR-a i Venecijanske komisije Vijeća Europe još nije proveden. Nedostaci u pravilima o financiranju kampanja i njihovu nadzoru, kao i nedovoljna transparentnost postupanja Agencije za sprječavanje korupcije, nastavili su ograničavati odgovornost i učinkovitost izbornog sustava.