Vladajući i oporba podržali su u četvrtak, u saborskoj raspravi o izmjenama pravosudnih zakona, intenciju da se skrate sudski postupci, poveća učinkovitost sudova i povjerenje građana u pravosuđe, uz određene oporbene rezerve hoće li se to doista i postići
U objedinjenoj raspravi o izmjenama Zakona o sudovima i Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) na odobravanje zastupnika naišlo je rasterećenje Županijskog suda u Zagrebu jer će dio predmeta preuzeti Županijski sud u Varaždinu.
vezane vijesti
Pozitivnim su ocijenjene i promjene vezane za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.
Ante Babić (HDZ) naglasio je da izmjene zakona donose konkretna poboljšanja i jasno propisuju brže rješavanje sudskih predmeta i veću transparentnost rada sudova.
Tonči Restović (SDP) priznaje da prijedlozi donose određene iskorake, no nije uvjeren da će povećati učinkovitost rada sudova i vjeru građana u pravosuđe. „Moje je mišljenje da neće”, kazao je i najavio da će SDP biti suzdržan kod izmjena Zakona o sudovima i protiv izmjena Zakona o USKOK-u. Restović smatra da su popravci Zakona o sudovima kozmetički, a kod izmjena Zakona o USKOK-u problematično smanjenje potrebnih godina radnog iskustva ravnatelja s 15 na 10 godina. Probleme vidi i u ukidanju potrebe provođenja periodičnih sigurnosnih provjera, te u većim organizacijskim ovlastima glavnog državnog odvjetnika.
Habijan: Svake godine na sudove dolazi 1,3 milijuna novih predmeta
Da idemo u boljem smjeru pokazuju podaci - 2020. godine imali smo 475 tisuća neriješenih predmeta, a u trećem kvartalu ove godine došli smo na 399 tisuća, istaknuo je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, koji je zastupnicima predstavio zakonske prijedloge.
Cilj nam je do kraja iduće godine doći na 300 tisuća, dodao je i napomenuo da svake godine na sudove dolazi 1,3 milijuna novih predmeta.
Dalibor Paus (IDS) drži kako je srž problema u pravosuđu kadrovska politika. „Zato pažljivo birajte ljudi koji će nositi najodgovornije funkcije u hrvatskom pravosuđu”, poručio je ministru pravosuđa. Da je problem u lošim kadrovskim rješenjima, „postavljanju dobrih HDZ-ovih dečki”, u institucije o kojima ovisi neovisnost pravosuđa, složila se i Dalija Orešković (DOSIP).
Ante Kujundžić (Most) kazao je da godinama slušamo mantru o reformi sudstva, a postupci i dalje traju cijelu vječnost. „Pravda u Hrvatskoj ne nestaje naglo, već polako, u tišini svih silnih sudskih postupaka, u rokovima koji su odavno izgubili vezu sa stvarnošću i ljudskim životima”, ustvrdio je, dodavši da je puno neujednačene prakse i pogodovanja. "Predmeti koji diraju političke strukture se razvlače dok ne padnu u zastaru, dok mali čovjek gubi vjeru da sud postoji", rekao je Kujundžić.
Ministar Habijan odgovorio je da namjerno izbjegava riječ reforma jer javnost zazire od te riječi. „Ovo nije reforma već nastojanja nas u Vladi da pokušamo riješiti izazove u pravosuđu i popravimo percepciju o pravosuđu”, poručio je.
Dubravka Novak (Možemo!) na početku sjednice zatražila je da se rasprave klubova produlje s 15 na 20 minuta jer se objedinjeno raspravlja o zakonski prijedlozima, što je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković odbio. „Mislim da nema potrebe, imate rasprave po klubovima, pojedinačne rasprave i završna stajališta, tako da ne moramo širiti”, kazao je Jandroković. Dodao je i kako je po novom saborskom Poslovniku u planu skraćivanje rasprava klubova s 15 na 10 minuta.
U nastavku Sabor će objedinjeno raspraviti još tri izmjene i dopune pravosudnih zakona u drugom čitanju, a koje se donose radi pristupanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) - izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
