"Imamo, s jedne stane, de facto, zahtjeve jednog djela javnosti da se ovdje pogoduje investitorima, a s druge strane, imamo neke od tih predstavnika koji kažu da se onemogućuje previše izgradnje, što znači da je zakon izbalansiran i zato bih apelirao na sve da ga dobro pročitaju, razumiju njegov kontekst i sve ono što želimo učiniti u pogledu očuvanja prostora i omogućavanja ulaganja i investicija", kazao je Plenković.

Bačić: Zakon nije pisan mjerom interesnog lobija; ograničeno širenje građevinskih područja i revidirane zakonske odredbe

I potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branke Bačić odbacio je teze da je zakon pisan "mjerom cehovskog, lobističkog ili interesnog lobija".

U odnosu na prvo čitanje, u konačnom prijedlogu Zakona o prostornom uređenju brisane su odredbe prema kojima prostorni planovi područja posebnih obilježja ili županija propisuju smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja, odnosno plana uređenja općine ili grada. Otvorena je šira mogućnost participacije građana u izradi prostornih planova uvođenjem mogućnosti dodatnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Dodatno je ograničeno širenje građevinskih područja na način da je propisano da je za širenje na područje šuma i šumskog zemljišta te poljoprivrednog zemljišta potrebna prethodna suglasnost ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva. Propisano je da površine za gradnju sunčanih elektrana ne mogu biti površine osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta.

U potpunosti su revidirane odredbe u vezi postupka urbane komasacije, naglašena je uloga javnog investitora kao jedinog inicijatora pokretanja urbanističkog i infrastrukturnog projekta te je predviđeno donošenje posebnog pravilnika o BIM projektu. 

Rok za donošenje urbanističkog plana uređenja, odnosno za opremanje područja osnovnom infrastrukturom po iskazu interesa investitora, povećan je s dvije na tri godine, dužnost rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i podmirenja iznosa potrebnog za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za gradnju osnovne infrastrukture prebačena je s jedinice lokalne samouprave na investitora te je brisana prekršajna odgovornost javnopravnih tijela koja sudjeluju u izradi prostornog plana.

Nadalje, povećan je i rok za donošenje novih prostornih planova s pet na sedam godina, koji se ne odnosi na planove nove generacije koji su doneseni po starom zakonu, a skraćen je rok na pet godina za zadržavanje modularnih kućica u kampovima unutar 25 metara od obalne crte. U morskom području je zabranjeno planiranje novih eksploatacijskih polja ugljikovodika, gradnja ili postavljanje sunčanih elektrana i vjetroelektrana. 

Proširuje se odredba koja definira što se smatra interesom RH, jasnije definiraju tijela javne vlasti na način da su iz njih isključena "tijela koja po posebnom propisu vrše vlasničke ovlasti na građevinskom zemljištu u vlasništvu RH", uvodi se pojam prostornog plana nove generacije, preciznije se određuju stručne podloge u sustavu prostornog uređenja. Propisuje se da se građevinska područja određuju na temelju društvenih i gospodarskih te razvojnih potreba općenito važećim prostornim planovima, koja se ne mogu smanjivati na temelju posebnih propisa, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Građevine poljoprivredne proizvodnje koje se mogu planirati izvan građevinskog područja definirane su na općenitiji način pozivajući se na posebne propise iz područja poljoprivrede. 

Što se tiče Zakona o gradnji te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, u odnosu na prvo čitanje odredbe konačnog prijedloga nisu suštinski mijenjane. U Zakonu u gradnji precizira se da se postupak teže povrede dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera, odnosno projektanta, provodi u skladu s propisima o komorama arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju te da je izjavu o izvedenim radovima izvođač obvezan ovjeriti kvalificiranim elektroničkim potpisom.

Izvješće o poslije-potresnoj obnovi: Završena obnova na više od 14.000 građevina

Ministar Bačić predstavio je i izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2025. godine u kojem je, kazao je, zabilježen značajan broj završenih obnova, kako privatnih zgrada, tako i zgrada javne namjene.  

Do kraja lipnja završeni su radovi obnove na ukupno 13.556 građevina, a do danas na 14.164, od čega se 13.369 s ukupno 53.386 stambenih jedinica odnosi na privatnu imovinu.

Izgrađeno je 410 kuća i 26 višestambenih zgrada, a do danas i više - 482 kuće i 43 višestambene zgrade. Iz Fonda solidarnosti ugovoreno je za obnovu zgrada javne namjene 1309 projekata, a 1167 ih je završeno. Do lipnja ove godine završeno je 435 konstrukcijskih obnova, 11.729 nekonstrukcijskih obnova, kupljene su 63 obiteljske kuće ili stana umjesto gradnje zamjenskih kuća, obnovljeno je i uređeno 157 državnih stanova te je uklonjen 1661 objekt.

"Do 30. lipnja izdvojeno je 3,9 milijardi eura za obnovu javne i privatne imovine, od čega 2,2 milijarde za zagrebački, a 1,6 milijardi eura za petrinjski potres. S današnjim danom 4,1 milijarde eura. U idućoj godini će biti izdvojena milijarda i 15 milijuna eura za proces obnove u Državnom proračunu", rekao je Bačić podsjetivši i na zajam Svjetske banke za izgradnju ili obnovu šest projekata javne namjene. 

Premijer Andrej Plenković naglasio je kako je ogroman posao napravljen. "Sad smo na pola, treba odraditi i sve ostalo", dodao je. 

Medved: Uvodi se pravo na jednokratnu novčanu pomoć nakon ekshumacije

Vlada je u drugo čitanje u Sabor uputila i konačni prijedlog Zakona  o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata kojima se predlaže da se osnovica za određivanje prava određuje odlukom Vlade, što će omogućiti povećanje osobne invalidnine te se proširuje pravo na troškove ukopa i grobno mjesto.

Povećava se iznos obiteljske invalidnine s 40 na 50 posto te se uređuje ostvarivanje obiteljske invalidnine za roditelje članova obitelji poginulih ili umrlih civilnih osoba u Domovinskom ratu, kao i provođenje preventivnih sistematskih pregleda za civilne stradalnike iz Domovinskog rata.

"Uvodi se i pravo na jednokratnu novčanu pomoć nakon ekshumacije i identifikacije ili proglašenja nestale civilne osobe iz Domovinskog rata umrlom", naveo je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, a sredstva za provedbu osigurana su u državnom proračunu.