"Odbacuje se tvrdnja da Vlada nije poduzela odgovarajuće mjere za zaštitu reproduktivnih prava žena u RH i to iz nekoliko razloga",poručila je ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Potpora 15 zastupnika

Zastupnica Mrak Taritaš Interpelaciju je pokrenula uz podršku 15 oporbenih zastupnika, prvenstveno zbog stava da RH ima najrestriktivniji Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji (MPO) u EU, a problematičnim vidi i netransparentnost podataka o uspješnosti postupaka MPO-a u svakoj pojedinačnoj ustanovi.

Upozorava i na ograničen pristup prekidu trudnoće zbog priziva savjesti liječnika u bolnicama te da Ministarstvo zdravstva odbija reći koliko točno liječnika, medicinskih sestara i tehničara od ukupnog broja koristi priziv savjesti u svakoj bolnici. Zastupnica ukazuje i na nezadovoljavajuće pravo na primarnu ginekološku zaštitu, navodeći da više od 250.000 žena nema izabranog ginekologa.

Stoga traži izmjene Zakona kojima bi se pravo na MPO omogućilo svim ženama, tako i onima koje žive u istospolnim zajednicama i samicama, i to u potpunosti na teret HZZO-a, objavu podataka o uspješnosti postupaka MPO-a po ustanovama, osiguranje dostupnosti prava na prekid trudnoće u svakoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi te adekvatne primarnu ginekološku zaštitu za sve žene u Hrvatskoj.

Vlada naglašava kako je MPO medicinska metoda liječenja bolesti, a ne opće reproduktivno pravo

Iz Vlade odgovaraju kako su prava žena u području reproduktivnog zdravlja uređena Zakonom, sukladno pravilima medicinske struke, organizacijskim mogućnostima javnozdravstvenog sustava i ustavnim načelima.

"Medicinski pomognuta oplodnja predstavlja medicinsku metodu liječenja bolesti, a ne opće reproduktivno pravo dostupno svim osobama neovisno o njihovim osobnim okolnostima", poručuju iz Vlade i odbacuju oporbene navode da je postojeći Zakon diskriminatoran.

Nadalje ističu kako se u okviru javnog zdravstvenog sustava postupci MPO-a financiraju na teret HZZO-a do 42. godine života, što je iznad uobičajenog europskog standarda. Osigurano je ukupno 10 ciklusa liječenja, dok većina država financira znatno manji broj postupaka, dodaju uz naglasak kako se u RH provode svi suvremeni postupci MPO-a te ne postoje liste čekanja.

Pet posto djece rođeno nakon MPO-a

Broj ustanova koje provode postupke nije limitiran, za razliku od pojedinih država, poručuju, navodeći kako trenutno 18 zdravstvenih ustanova provodi postupak MPO.

"Prema dostupnim europskim podacima, RH ostvaruje približno 2.230 IVF ciklusa na milijun stanovnika, dok europski prosjek iznosi oko 1.368 ciklusa na milijun stanovnika", poručuju.

Prema podacima Godišnjeg izvješća o MPO aktivnostima Ministarstva zdravstva, u 2023. godini približno 5 posto sve živorođene djece u Hrvatskoj rođeno je nakon postupaka medicinski pomognute oplodnje.

Vezano za objavu podataka o uspjehu provođenja MPO-a, ministrica ističe kako su zdravstvene ustanove obvezne Nacionalnom povjerenstvu Ministarstva zdravstva jednom godišnje podnositi izvješće o broju i vrsti obavljenih postupaka, a Ministarstvo zdravstva izrađuje zbirni prikaz rezultata i objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.

"Nesporno je da postoji javni interes za transparentnošću rada zdravstvenog sustava, osobito u području medicinski pomognute oplodnje, kao i da je transparentnost rada zdravstvenog sustava već ostvarena objavom zbirnog godišnjeg izvješća na nacionalnoj razini u opsegu koji je metodološki utemeljen i svrhovit, međutim, javni interes ne znači dostavu podataka u obliku koji može proizvesti pogrešne ili obmanjujuće zaključke", naglašavaju iz Ministarstva.

Vlada: Nije riječ o namjernom ili sustavnom ograničavanju prava žena

Ministrica Hrstić naglašava kako je u zdravstvenim ustanovama osiguran siguran i dostupan prekid trudnoće na zahtjev pacijentice, unatoč pravu zdravstvenih djelatnika na priziv savjesti. Provodi se, navela je, u ukupno 29 bolnica, ravnomjerno raspoređenih diljem Hrvatske.

Prema podacima iz studenoga 2025. priziv savjesti izrazilo je 197 od ukupno 364 specijalista ginekologije i opstetricije, 52 specijalista anesteziologije od njih ukupno 407 te oko 220 medicinskih sestara/tehničara, odnosno primalja od ukupno 1236, navodi se u odgovoru.

Vezano za pravo na primarnu ginekološku zaštitu ističe se da se podatak o ženama koje trenutačno nemaju izabranog ginekologa ne može automatski tumačiti kao dokaz da su one prisiljene koristiti privatni zdravstveni sektor. Prema podacima o popunjenosti Mreže javne zdravstvene službe u djelatnosti zdravstvene zaštite žena, najveći mogući broj timova iznosi 336, a ugovoreno ih je 278, nepopunjeno 58, dok je 51 ugovoreni tim bez nositelja pa se zdravstvena zaštita osigurava najčešće ginekolozima iz mirovine.

Prema aktima HZZO-a, broj osiguranih osoba po timu je 6.000 žena starijih od 12 godina. Minimalan broj žena po timu je 4.500, a maksimalan 9.000, dok je prosjek oko 5.400 po timu, kažu iz Vlade. Najveći manjak prema Mreži javne zdravstvene službe imaju Grad Zagreb, Varaždinska, Zagrebačka, Primorsko-goranska, Istarska i Međimurska županija.

"Vlada je svjesna da postoje kadrovski i organizacijski izazovi u primarnoj ginekološkoj zaštiti, ali ne prihvaća ocjenu da je riječ o namjernom ili sustavnom ograničavanju prava žena", kažu.